Foto: Župa Lopar i Lucian Borić
Više od tisuću vjernika iz svih mjesta na otoku Rabu – Lopara, Kampora, Banjola, Barbata, Mundanija i Supetarske Drage, kojima se pridružilo i više od sto vjernika iz Piškorevaca u Slavoniji, čiji su domaćini bili župljani Barbata, sudjelovalo je na Križima, rapskoj tradiciji staroj oko pet stoljeća.
Od ranih jutarnjih sati, vjernici su se kretali iz svojih župnih crkava sa svojim župnikom, predvođeni križem, i noseći župne zastave, a na ulazu u Grad Rab, kod Bobotina, pridružili su im se i župljani grada na čelu sa svojim župnikom i biskupom krčkim, mons. Ivicom Petanjkom, koji je nosio čudotvornu Gospinu sliku.
Kako običaji nalažu, čim su zvonari katedralnog zvonika s njegovih visina ugledali procesije kako se stapaju u jednu, započeli su sa svečanom zvonjavom ili kampananjem, „po starinsku“, ručno, a za kampananje su bili zaduženi Srećko Deželjin i Duško Čobi Matušan.
Pjevajući kroz grad, hodočasnici su ušli u Rapsku katedralu, u kojoj su sudjelovali u euharistijskom slavlju, a misu je, zajedno s rapskim svećenicima, predvodio biskup Ivica Petanjak.
Gospina slika
Prema legendi, tu Gospinu sliku, odnosno kretsko-bizantsku ikonu, kojoj Rabljani pripisuju posebne moći, u samostan sv. Andrije Apostola je donijela sestra Lucchina de Dominis oko 1530. godine. Lucchina se razboljela i nepokretno je ležala u krevetu, a prema legendi, skrušeno molivši Gospu za ozdravljenje, u vrijeme procesije Križi ustala je, na čuđenje sestara, pridruživši im se u molitvi.
Nakon tog čudotvornog ozdravljenja svake se godine, na zadnju nedjelju travnja, nosi Gospina slika u Rapsku katedralu tradicionalnom procesijom. Poslije mise slika Majke Božje rapske ostaje u katedrali do zadnjeg dana mjeseca svibnja kad se vraća na čuvanje u samostan Sv. Andrije.
Inače, o prvim počecima Križeva nema točnih podataka. Poznato je da se prakticira od 15. stoljeća, poslije strašne kuge 1449. 1456. godine, a prema knjizi Ive Barića Rapska baština, kultne procesije na Rabu su se održavale u proljeće i u antičko doba, kada su bile posvećene molitvi za dobar urod na poljima.
Križi – kulturno dobro RH
Posebnost ovogodišnjih Križa svakako je ta i što su od ove godine upisani u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – na Listu zaštićenih kulturnih dobara, kao nematerijalno kulturno dobro, pod nazivom “Tradicijska zavjetna procesija Krīžȉ/Kríži na otoku Rabu – Rapski krīžȉ/kríži”.
“Upisivanje Križi u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, iznimna je čast za naš grad i otok, za naše vjernike, i kruna napora koje su Grad Rab, Krčka biskupija, sedam rapskih župa i benediktinke samostana sv. Andrije zajednički uložili ne bi li dobili zaslužen status nematerijalnog kulturnog dobra i priznanje na nacionalnoj razini za svoju vrijednost“, izjavio je gradonačelnik Grada Raba, Nikola Grgurić.
Nakon svete mise hodočasnicima se besplatno dijelilo i sočivo na trgu Municipium Arba, a okrjepu su osigurali Grad Rab, Turistička zajednica grada Raba i Pučko otvoreno učilište Rab. Sočivo, kao i podjelu, pripremila je Imperial Riviera.
U večernjim satima održao se i koncert “Zdrava o, Divice mnogo milostiva” u izvedbi Pučkih pivača KBF-a pod ravnanjem maestra Joška Ćalete.
Tekst: Novi list i Lucian Borić Foto: Lucian Borić, Sandra Denona Španjol, župa Lopar
