Home Vijesti Rabljanima predstavljen dokumentarni film o fra Berardu Barčiću – najstarijem živućem franjevcu na svijetu

Rabljanima predstavljen dokumentarni film o fra Berardu Barčiću – najstarijem živućem franjevcu na svijetu

0
Rabljanima predstavljen dokumentarni film o fra Berardu Barčiću – najstarijem živućem franjevcu na svijetu

Foto: Foto: Ivica Hodak

Film je nastao povodom 105-og rođendana i 90-te godišnjice redovništva skromnog i samozatajnog fra Berarda, a posvećen je Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima i obitelji Barčić.

Radi se o trećem dokumentarnom uratku autora Edija Benčića, poduzetnika iz Pule, koji ističe kako je na ovaj film posebno ponosan te kako se filmom – svojom velikom ljubavi još iz djetinjstva bavi neprofesionalno i nekomercijalno. Zahvalan je što je fratar koji inače ne želi publicitet pristao na suradnju i snimanje te ga je tako imao čast upoznati. Ističe kako mu je najveće priznanje fra Berardov osmjeh na licu i suza u oku dok je gledao film.

pj-transport
pj-transport

Prije projekcije, autora je predstavio Željko Barčić, nećak fra Berarda izrazivši mu zahvalnost što je „stric dobio lijepi film, za koji motiv nisu samo njegove godine već je stric i pravi svetac što se vidi iz njegove vjere koju živi…

Nakon projekcije obitelj je pripremila domjenak za sve prisutne.

Fra Berard (Ante) Barčić rodio se 1910. u Kamporu. Pučku školu završio je u Rabu, a u Senju nižu gimnaziju s malom maturom 1921. godine. Franjevačke zavjete položio je u Dubrovniku, gdje nastavlja s gimnazijom. Zadnji razred završio je u Splitu te nastavio s teološkim studijem da bi se 1933. zaredio za svećenika. Sljedeće godine otišao je na studij u Zagreb, gdje je 1938. Diplomirao na Filozofskom fakultetu prirodne znanosti.

Radio je kao profesor na Badiji kod Korčule, u Pazinu, Zadru i Splitu. Obnašao je službu provincijala, generalnog definitora, magistra klerika, magistra novaka, radio je na prevođenju Jeruzalemske Biblije na hrvatski, te bio član vrhovne uprave franjevačkog reda u Rimu.

Kao prirodoslovac proučio je otočić Košljun, na kojem je uspio nabrojiti 540 vrsta zelenih biljaka, te je pronašao 151 vrstu gljiva .Napisao je 11 knjiga i 66 radova i članaka znanstvenog, teološkog, povijesnog i informativnog karaktera. Nakon službe magistra novaka u Zadru, 1978. je premješten u Pulu, gdje provodi 37. godinu života u molitvi i razmatranju Božje Riječi.

Napisala: Brankica Pahljina