Home Bioraznolikost Iz arhive Rapskog lista | Nevrijeme koje ćemo pamtiti – veljača 2012. godine

Iz arhive Rapskog lista | Nevrijeme koje ćemo pamtiti – veljača 2012. godine

0
Iz arhive Rapskog lista | Nevrijeme koje ćemo pamtiti – veljača 2012. godine

Foto: Hrvoje Hodak

S otisnutih stranica arhiviranog 17. broja Rapskog lista objavljenog u travnju 2012. godine, donosimo osvrt glavnog urednika Hrvoja Hodaka na dvije orkanske bure iz veljače 2012. godine koje su po otoku prouzročile dosta materijalne štete, osobito na užem području park-šume Komrčar, o čemu je tada za Rapski list pisao i upravitelj Šumarije Rab Boris Belamarić.

Nevrijeme koje ćemo pamtiti

U manje od tjedan dan, točnije od 7. do 11. veljače ove godine (2012.), Rab su poharale dvije olujne bure praćene temperaturom ispod ništice. Uslijed čestih nestanaka električne energije, neka su rapska poduzeća i trgovine tih dana svoje zaposlenike slala kućama. Osim djelatnika rapskoga pogona HEP-a koji su, udruženi s krčkim kolegama, nastojali ublažiti gotovo neizbježne padove napona, ostale nastale štete uslijed rušenja stabala i manjih odrona otklanjali su radnici komunalnih poduzeća Dundovo d.o.o. i Vrelo d.o.o. u suradnji s mještanima i predstavnicima Mjesnih odbora.

FOTO: Hrvoje Hodak
Rab danas oglas

U gradu na Trgu Municipium Arba, u utorak 7. veljače 2012., negdje oko 10 sati došlo je najprije do djelomičnog, a u poslijepodnevnim satima, pod novim naletima bure, i potpunog urušavanja šatora koji je nakon božićnih i novogodišnjih zbivanja Rabljanima trebao poslužiti i za karnevalska okupljanja.

FOTO: Hrvoje Hodak

Jutarnja je bura pored Hotela Padova, skupa s korijenjem, iščupala golemi bor, a popodnevni refuli doslovno su poharali park Boškopini i Kokošicu, lomeći grane i čupajući uglavnom debla visokih borova. Sve je, na sreću, prošlo bez ljudskih žrtava.

FOTO: Hrvoje Hodak

Od ovako naglog i nezapamćenog zahlađenja, posolice i olujnih udara štete su pretrpjeli i poljoprivrednici, vinogradari, povrtlari i maslinari. Zimske nepogode u pravilu iza sebe ostavljaju velike štete na povrtlarskim kulturama te mladim maslinicima. U kratkom obilasku otoka naišli smo na nekoliko potopljenih barki i glisera, a bura je zaprijetila i brojnim krovovima kuća.

FOTO: Hrvoje Hodak

Svoj rušilački pohod nakon utorka u još jačem izdanju, bura je ponovila u noći s petka na subotu (10. i 11. veljače 2012.), a tijekom subotnjega dopodneva Rab se lagano zabijelio i tankim snježnim pokrivačem.

FOTO: Hrvoje Hodak

Drugi nalet bure još je snažnije poharao Komrčar u kojem je jako stradalo i gradsko groblje, dok su oko fontane u parku Boškopini popadali gotovo svi borovi. Sama fontana, nedavno obnovljena, na sreću nije znatnije oštećena. Stradali su i mnogi parkirani automobili pogođeni letećim predmetima, dijelovima krovova i stabala. Naravno, velik je broj oštećenih kuća, odnesenih krovova, a velike je štete polomljeno drveće učinilo u autokampovima Padova III. i San Marino. Stradala je i lučica u Loparu kojoj se pod naletima bure i valova potpuno urušio lukobran.

FOTO: Hrvoje Hodak

Na Mišnjaku ledilo se more nošeno olujnim nevremenom pa je naplatna kućica Rapske plovidbe više nalikovala eskimskom igluu nego li kamenom zdanju. Ne treba posebno napominjati da je tih dana, što zbog zastoja trajektnoga prometa, ali još više zbog zatvorene Jadranske magistrale od Senja do Sv. Marije Magdalene, Rab bio doslovno izoliran od kopna.

(Arhiva RL17, str. 16, travanj 2012. - autor teksta i fotografija: Hrvoje Hodak)

 

Prisjećajući se i nekih ranije zabilježenih oštećenja parkovne vegetacije u park-šumi Komrčar, osobito onih nastalih pod naletima bure 8. i 20. siječnja 1968., o kojima je zapise ostavio nekadašnji upravitelj Šumarije Rab Josip Šimičić, aktualni upravitelj Šumarije Rab, Boris Belamarić, u travnju 2012. za Rapski list piše: “Kao posljedica bure od 7. veljače 2012., u park-šumi Komrčar izvaljena su ili slomljena ukupno 63 stabala bora, 6 stabala lovora, 4 čempresa, jedna duglazija i 7 stabala crnike. Izraženo u drvnom volumenu, oštećeno je ukupno 78 m3 drvnog materijala. Kao i za vrijeme nevremena 1968. godine, većinom su stradala starija, debela stabla koja imaju velike krošnje.

FOTO: Hrvoje Hodak

Najdeblji bor koji je slomljen imao je u prsnom promjeru (na visini od 1,30 m) čak 80 cm te volumen od čak 4,5 m3 i vrlo vjerojatno je posađen podno gradskih zidina još u Belijino vrijeme.” Belamarić je svoj osvrt prije 12 godina završio riječima: “Kao posljedica olujne bure ostat će na pojedinim dijelovima Komrčara „rupe“ na mjestima na kojima su stajali veliki borovi. Te rupe će se vrlo brzo zatvoriti, širenjem krošnji okolnih stabala, prirodnim naletom sjemena grmlja i drveća ili će se na tim mjestima posaditi pokoja nova sadnica. Šuma je živi sustav koji se neprekidno mijenja, a promjena koja je nastala kao posljedica ove bure i ne mora biti tako loša”.

FOTO: Hrvoje Hodak