Obilježeno 100 godina održavanja visokoškolske terenske nastave studija šumarstva na Rabu

U petak, 15. rujna, u kongresnoj dvorani hotela Imperial Valamar Collection u Rabu s početkom u 11 sati održan je skup kojim se obilježilo 100 godina održavanja visokoškolske terenske nastave studija šumarstva na otoku Rabu.

Fakultet šumarstva i drvne tehnologije održava terenske nastave na Nastavno-pokusnom šumskom objektu Rab, nedaloko uvale Sv. Mare, od davne 1923. godine za potrebe obrazovanja visokostručnih kadrova i znanstvenoistraživačkog rada. Osnivač katedre za uzgajanje šuma, prof. Andrija Petračić prvi je doveo studente šumarstva na otok Rab kako bi im pokazao raslinje i šume jednog od najzelenijeg otoka na Jadranu. Nažalost, šumski objekt odnosno zgrada već gotovo jedno desetljeće zjapi prazna zbog derutnosti i neprimjerenih smještajnih uvjeta te studenti i njihovi profeseri nisu u mogućnosti provoditi terensku nastavu u, kako se dalo nasluti iz izlagnja panelista, idealnom okruženju neponovljive i najočuvanije šume hrasta crnike na Mediteranu.

Očita je bila potpora gotovo svih sudionika ovoga skupa da se šumski objekt na Rabu stavi u funkciju odnosno da se zajedničkim snagama idejni projekt budućeg Znanstveno-istraživačkog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma, kao jedini na području čitavoga Mediterana, pokuša u novom ruhu oživjeti.

Osim panela na kojemu su izlagači predstavili bogatu povijest izvođenja terenske nastave i znanstvenih istraživanja, te izložili problematiku gospodarenja šumama hrvatskoga Sredozemlja, a koji se održao nakon pozdravnih govora, postavljena je i izložba na Trgu sv. Kristofora naziva “100 godina terenske nastave studenata Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije na otoku Rabu”. Uz slikovni prikaz izložba se sastoji i od tekstualnog dijela te je zanimljivog i informativnog sadržaja vezanog uz šume, lovišta, protupožarnu zaštitu te koja u kratkim crtama može dočarati značaj terenske nastave šumarstva na Rabu.

– “Radostan sam što vas sve mogu pozdraviti, okupljene u želji da budemo dionici ove proslave, a s ciljem koordinirane suradnje Fakulteta s ključnim dionicima u sektoru šumarstva i lokalne uprave i samouprave otoka Raba te povezivanja visokog školstva i znanosti s operativom, zajedničke promidžbe šumarske struke kao i podizanja ugleda i digniteta naše struke i stručnjaka u društvu” – rekao je domaćin skupa prof. dr. sc. Josip Margaletić dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

– Nastavno-pokusni šumski objekt Rab za nas šumare oduvijek je imao posebnu draž. Od studentskih dana kada smo ovdje dolazili kao studenti, pa sve do današnjih dana, biljni i životinjski svijet šuma Kalifronta predstavljao je vrijedan objekt znanstvenog interesa, svijet koji je važno istražiti i razumjeti, a ponajviše očuvati za buduće generacije. Mjesto je to gdje su naraštaji studenata stjecali ključna znanja o gospodarenju sredozemnim šumama. Brojni su kolege svoju znanstvenu karijeru ostvarili zahvaljujući postojanju ovog jedinstvenog šumskog objekta” – istaknuo je u uvodnom dijelu dekan Margaletić.

Nastavno je kazao: – “Hrast crnika poznat po ljepoti i izdržljivosti, simbol je ovog otoka. Njegove šume vrijedilo je sačuvati i planski o njima brinuti o čemu svjedoče brojni pisani tragovi kroz stoljeća rapske povijesti. To je ujedno cilj našeg djelovanja, brinuti o šumama za generacije koje dolaze, poticati znanstveno istraživački rad, međunarodnu suradnju i akademsku izvrsnost. Postojanje NŠPO Rab pozicionira naš Fakultet kao jedinstvenu ustanovu na prostoru Sredozemlja s mogućnošću stvaranja mreže suradnji s međunarodnim institucijama te poticanja obrazovanja i svijesti o očuvanju okoliša na svim razinama, od lokalne do akademske. Na NPŠO Rab”, nadalje govori dekan, “postoji fakultetska kuća koja je nastala od nekadašnje lugarnice izgrađene 1895. godine iznad Uvale sv. Mare. Kuća je detaljno renovirana, malo proširena i obnovljena tijekom 1976. godine, te ponovno uređena 1994. godine. U njoj su u prošlosti smještani studenti šumarstva kada su sudjelovali na terenskoj nastavi na otoku Rabu. Tada je zgrada mogla primiti i preko 40 studenata koji bi boravili u objektu 3 do 6 dana tijekom akademske godine, a objekt su posjećivali i studenti šumarstva iz inozemstva. Nažalost, već niz godina studenti nemaju mogućnost smještaja na NPŠO Rab jer glavna zgrada Nastavno-pokusnog šumskog objekta više nije adekvatna za smještaj studenata i nastavnika prema suvremenim standardima te zahtijeva sveobuhvatnu obnovu primjerenu standardima današnjeg vremena. U tu svrhu izrađen je idejni projekt nove zgrade.”

Pet godina čeka se na izdavanje građevinske dozvole

– “Za izdavanje građevinske dozvole”, nastavio je Margaletić, “za spomenuti novi objekt od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije Fakultet čeka pet godina. Izgradnjom nove zgrade na mjestu stare omogućit će se povratak terenske nastave studenata na NPŠO Rab. U novim prostorima NPŠO Rab Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu planira osnutak Znanstveno­ stručnog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma kojim će se unaprijediti nastavni planovi i programi sveučilišnih preddiplomskih i diplomskih studija te doktorskog studija koji se izvode na našem Fakultetu. Ističem da sličan Centar ne postoji nigdje Hrvatskoj, ali niti u drugim zemljama Sredozemlja. U okviru budućeg Centra moći će se ostvariti i aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja, kao jedne od misija Sveučilišta u Zagrebu.

Novim objektom NPŠO Rab i osnivanjem spomenutog znanstveno-stručnog centra Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije omogućilo bi se aktivno angažiranje u organizaciji i provedbi različitih stručnih i znanstvenih savjetovanja, radionica, okruglih stolova, unaprjeđenja znanstveno-istraživačkog rada i ostalih oblika događanja kojima bi fokus bio gospodarenje šumskih ekosustava mediterana i submediterana koji se suočavaju s brojnim izazovima kao što je protupožarna zaštita, zaštita od invazivnih šumskih štetnika, obnova šumskih sastojina, melioracije krša i slično. Na taj bi se način otok Rab našao na karti europskih znanstveno-edukativnih destinacija, a što bi uz njegovu bogatu povijest prirodne ljepote još izraženije doprinijelo njegovoj jedinstvenosti i prepoznatljivosti. Bilo bi to mjesto gdje će se oblikovati znanstvene i tehnološke konture buduće protupožarne zaštite sredozemnih šuma. Strast, posvećenost i znanstvena znatiželja osiguravaju napredak i izvrsnost svake struke pa tako i šumarske, a doprinos novostečenih znanja imao bi neizmjernu vrijednost za društvo u cjelini.”

Dekan Margaletić završio je svoje obraćanje sa željom da ovaj skup potakne nove suradnje i projekte inicijative, te da nas sve podsjeti na važnost uloge koju omogućuje Nastavno-pokusni šumski objekt Rab u oblikovanju budućnosti u gospodarenju i zaštiti sredozemnih šuma.

Nakon dekana Šumarskog fakulteta moderatorica skupa doc. dr. sc. Andreja Đuka dala je riječ gradonačelniku Grada Raba.

– “Draže mi je da ih vidim ovdje nego u šumi”, rekao je u uvodnom dijelu gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić misleći na vatrogasce i njihov doprinos u očuvanju rapskih šuma kroz organizaciju protupožarne zaštite. Prisjetio se gradonačelnik i profesora Đura Rauša i Josipa Šimičića koji su, prema njegovom sjećanju, davne 1974. godine istaknuli i dali inicijativu za očuvanje, upravljanje i zaštitu šuma, a u tom se periodu počeo provoditi i projekt proširenja te izgradnje protupožarnih prosika. Rab je takve akcije uvijek podržavao, istaknuo je gradonačelnik. – “Tome svjedoči predsjednik tadašnje Skupštine Općine Rab gosp. Faflja i tajnik gosp. Andrić koji su dali podršku i tada sastavili prvi ugovor o korištenju zgrade. Što šuma i što Dundovo nama Rabljanima znači, to je teško u dvije, tri rečenice opisati. Nekada se tamo radilo, čistilo, danas se pješači, biciklira i istražuje. Šuma poluotoka Kalifronta jedan je od, uz more i uvale, najvećih bisera Jadrana. Otok Rab jedan je od najšumovitijih otoka, uz Mljet, najšumovitiji, i to je ono čime se sve generacije Rabljana ponose. Osim toga svima nam je svakodnevna tema zaštita prirode i okoliša, pogotovo zaštita zelenila” – istaknuo je Grgurić.

“Istina je da imamo pet godina čekanja vezano uz projekt izgradnje Znanstveno-istraživačkog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma, a o kojemu smo čuli u uvodnom dijelu.” Gradonačelnik Grgurić izrazio je nadu da će svi koji odlučuju shvatiti da je spomenuti centar na području najočuvanije šume hrasta crnike na Sredozemlju, na jednom otoku, u okviru znanstvene institucije koja provodi terensku nastavu i gdje su uključeni studenti i njihovi profesori ne samo iz Hrvatske već i svijeta, nužnost.

– Počevši od Grada Raba i Gradskog vijeća koje je već u proteklom mandatu donijelo odluku o prenamjeni prostornog plana, upravo da stvori uvjete za ovakav centar, bilo bi dobro da se shvati upravo sada, a ne za dvije, tri godine, da je to budućnost šume Dundo, a onda i nas Rabljana te korak k njenoj dodatnoj zaštiti. Ne želimo biti turistička destinacija masovnog turizma, od toga se svi zajedno moramo odmaknuti, a odmak od toga su projekti koje radimo u pred i posezoni vezani uz outdoor turizam.”

Grgurić je dodatno rekao da bi centar uz pametno upravljanje i funkcije koje bi imao bio naš adut, naša prednost u odnosu na ostale sredine i destinacije. – “Tvrdoglavo, uporno i zajednički, nećemo stati na tome. U zajedništvu, sinkronizaciji i koordinaciji idemo prema tome cilju koji će na kraju krajeva očuvati našu šumu” – rekao je na kraju gradonačelnik Grgurić.

Važnost sjecanja vatrogasnih kompetencija na terenu

– “Kao čovjek iz prakse, dijelom i šumarske i vatrogasne, znam da je praksa odnosno terenski rad najbolji za stjecanje kompetencija i iskustva koji se najbolje kroz rad na terenu može provesti u struku” – kazao je Hinko Mance, zamjenik zapovjednika Vatrogasne zajednice PGŽ-a.

“Dobar dio godina te terenske nastave na Rabu provodio se na temu zaštite šume od požara. Još sedamdesetih godina”, objasnio je zamjenik zapovjednika Mance, “problematika je na našem području prepoznata. Utjecalo se i kroz propise i kroz ustroj, formiranje vatrogasnih društava, kroz nametanje određenih mjera zaštite šuma od požara da postignemo jedan učinkoviti sustav koji će naše šume zaštititi, ne samo od požara, nego i drugih nepogoda. Zahvaljujem se u ime vatrogasaca što brinete o našim šumama, što nam pomažete da održimo šume urednima jer bez šumskog reda ne možemo se kvalitetno boriti ni sa šumskim požarima” – završio je zamjenik zapovjednika Vatrogasne zajednice PGŽ-a.

U ime rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića obratio se prof. dr. sc. Dubravko Majetić, prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije, koji je organizatorima skupa prenio rektorove srdačne pozdrave i iskrene čestitke povodom obljetnice koja se obilježava te isto tako prenio njegovu potporu i konkretnu pomoć u budućim aktivnostima fakulteta u svim njegovim djelatnostima posebice u aktivnostima vezanim uz Nastavno-pokusni šumski objekt Rab.

Prorektor Majetić uputio je prisutne o počecima šumarske akademije iz koje je iznjedrio Fakultet šumarstva i drvne tehnologije rekavši da je od samih početaka visokoškolske šumarske nastave u RH jedna od posebnosti nastavnih planova i programa svih studijskih razina na šumarskom odsjeku bila i jest terenska odnosno praktična nastava.

– “Terenskom nastavom sudenti dograđuju i međusobno povezuju teorijska i praktična znanja stečena u učionicama, labaratorijima i praktikumima te se pripremaju za učinkovito rješavanje konkretnih situacija i izazova s kojima se nakon završetka studija susreću u operativnom šumarstvu. Pet fakultetskih nastavno-pokusnih šumskih objekata smješteno je u najznačajnijim klimatsko-zonskim šumskim zajednicama RH. Jedan od 5 nastavno-pokusnih šumskih objekata Fakulteta šumarstava i drvne tehnologije kojim fakultet upravlja od 1975. godine upravo je ovaj NPŠ objekt Rab. Ovaj se objekt smjestio u šumskom predjelu Kalifront najvećem kompleksu šume hrasta crnike, na kršu u sredozemnom području te kao takav pruža izvanredne mogućnosti za održavanje praktične nastave, terenske nastave, znanstveno istraživački rad i druge nastavne, znanstvene i stručne aktivnosti u mediteranskom šumskom ekosustavu. Proglašavam skup “100 godina visokoškolske terenske nastave šumarstva na otoku Rabu” otvorenim i želim vam da se ugodno provedete danas i svakako, ovo što je rekao naš gradonačelnik, da riješimo ono što već dugo, pet godina čekamo.”

Nakon održanog skupa u 17:00 sati na Trgu sv. Kristofora otvorena je izložba “100 godina terenske nastave studenata Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije na otoku Rabu” prilikom koje je predstavljen i idejni projekt budućeg Znanstveno-istraživačkog centra za sredozemno šumarstvo i protupožarnu zaštitu šuma. Izložba se može pogledati do 30. rujna.

Autor: Ante Matijević