Home Uncategorized @hr Kako je protekla rapska Noć muzeja 2017.

Kako je protekla rapska Noć muzeja 2017.

0
Kako je protekla rapska Noć muzeja 2017.

Foto: Foto: Hrvoje Hodak

Odabirom po jednog reprezentativnog eksponata koji je prikazan na 3D panou, izložbom na Bobotinama predstavljeni su kvarnerski muzeji. Iako se među njima našao i naš relikvijar sv. Kristofora, iz izložbe je i kroz 3D naočale bilo vidljivo da je Rab jedno od rijetkih mjesta u okolici koje, na žalost, još uvijek nema niti jednu pravu muzejsku ustanovu.

Prezentacija plakata o Amforama

U samostanu sv. Bernardina Sijenskog dr. sc. Ana Konestra (Institut za arheologiju), čije je područje rada velikim dijelom orijentirano na lociranje i istraživanje rapskih arheoloških lokaliteta, održala je prezentaciju plakata o amforama kamporskog samostana kojeg je pripremila u suradnji s kolegama arheolozima, Anitom i Pavlom Dugonjić. U vrlo zanimljivom izlaganju istaknula je kako su kamporske amfore, odnosno ulomci amfora, vrlo reprezentativne unatoč svojoj malobrojnosti jer potječu iz različitih razdoblja (od 2. st. pr. Kr. do 4. st.) te mogu poslužiti kao ogledni primjerci nekoliko različitih tipova. Ukratko se osvrnula i na centre u kojima su se amfore proizvodile, njihovu funkciju, transport… Na sličan način prošle je godine javnosti predstavljen kipić božice Dijane koji se također čuva u zbirci franjevačkog samostana te predstavlja vrlo značajan i rijedak primjerak sačuvane antičke skulpture na našem otoku. U svom izlaganju Ana Konestra istaknula je da na taj način kroz nekoliko godina planiraju stručno obraditi kompletnu arheološku zbirku kamporskog samostana što je izuzetno pohvalno budući da na otoku još uvijek nema zaposlenih stručnih kadrova, niti muzeja kao centralne ustanove za skrb o pokretnoj kulturnoj baštini.

Mirakul Apoksiomena iz prve ruke

Nešto kasnije, točnije u 19,30h startalo je u dvorani Kina Rab predavanje prof. Miljenka Domijana naslovljeno “Mirakul Apoksiomena”. Prof. Domijan, donedavni glavni konzervator pri Ministarstvu RH koji je prošle godine odlikovan Redom kneza Branimira s ogrlicom za osobite i višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske u području očuvanja i zaštite hrvatske kulturne baštine, govorio je o tome kako je započela i dovršila Odiseja 1,92 metara visokog i 300 kilograma teškog brončanog kipa Apoksiomena, možda i najdragocjenijeg hrvatskog arheološkog nalaza svih vremena, značajnog ne samo za Hrvatsku, već i za svjetsku kulturnu baštinu. 

Domijan je kao glavni konzervator pratio i nadgledao zahtjevan i dogotrajan posao restauracije kipa od kada je izvađen s dubine od 45 metara u podmorju Velih Orjula, otočića jugoistočno od Lošinja, pa su posjetitelji rapske Noći muzeja iz prve ruke mogli doznati čitav niz zanimljivosti vezanih uz ovo nesvakidašnje i posve slučajno otkriće sportskog ronioca i amatera fotografa iz Belgije Renea Wautersa. 

Govorio je Domijan o tome kako je teklo Apoksiomenovo podizanje s morskog dna, o šesterokutnom kavezu i konstrukciji za prihvat glave, izrađenoj prema projektu majstora restauratora Antonia Šerbetića, o procesu desalinizacije i temeljitim konzervatorsko-restauratorskim radovima izvođenima u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Zagrebu, a koje je vodio restaurator Giuliano Tordi, ispitivanjima ispune kipa i morskih sedimenta, o predstavljanjima Apoksiomena u Zagrebu, Parizu, Firenzi i Los Angelesu, ali i o nalaženju novog arhitektonskog konstrukta unutar lošinjske Palače Kvarner, u kojoj je riječki dvojac Randić – Turato materijalizirao izložbu kipa osmislivši njegov budući dom.

Izložene svečane rapske narodne nošnje

U predvorju Kina Rab vrijedni članovi Folklorne skupine Udruge umirovljenika otoka Raba izložili su svoj fundus svečane tradicijske narodne nošnje otoka Raba. Naš legendarni svirač na mih, ali i vješti inovator i graditelj ovog rapskog tradicijskog glazbala, Anđelo Brna pokazao nam je mih s dodatkom svirale za produkciju držećeg tona koju je sam izradio i tonski ugodio. Na izloženom televizijskom ekranu prikazivao se dokumentarni film autora Sanjina Badurine Pilota “Da se ne zaboravi” u kojem glavnu ulogu imaju članovi Folklorne sekcije Udruge rapskih umirovljenika, a naš vrli čakavski književnik Josip Fafanđel pokazao nam je svečanu tradicijsku košuljicu i kapicu koje je i sam nosio na krštenju.

Unatoč mirnom vremenu i zvjezdanom nebu, velika hladnoća i odigravanje polufinalne utakmice rukometnog svjetskog kupa, dijelom su utjecali na slabiju posjećenost otvorenih stalnih postava, pa je tako kroz riznicu s moćima sv. Kristofora u rapskoj ex-katedrali prošlo svega 40-ak posjetitelja. Na svim lokacijama rapske Noći muzeja posjetitelji su mogli kušati domaće fritule, a ispred Kina Rab nudilo se i kuhano vino. Slično je bilo i u otvorenim prostorijama Udruge rapskih samostreličara gdje su se mogli razgledati kostimi, grbovi, zastave, samostreli, te brojni trofeji i darovi u vlasništvu ove vrijedne rapske Udruge i svih njezinih sekcija, kao i u Gradskom lapidariju u crkvici sv. Kristofora (14. st.) u kojoj se čuva izložena zbirka kamenih spomenika koji potječu iz vremena od 2./3. do kraja 18. st..

Veseli Barbaćani

Nešto življe bilo je u Etno muzeju barbatske Udruge Komin, gdje se već tradicionalno okupilo mnoštvo uglavnom žitelja Barbata, a uz radionicu kukičanja, posjetitelji su mogli razgledati postav barbatske etnografske zbirke. Domaćini su se potrudili ponuditi posjetiteljima i domaće gastro delicije.

Glazba i glazbeni velikani u vrhunskim izvedbama Quarteta Mystuque & Dua L’abeille 

U sjeni rukometne utakmice ostao je i izvrstan koncert kojeg su pred svega tridesetak najodanijih ljubitelja dobre glazbe u dvorani Kina Rab održale djevojke Quarteta Mystuque & Dua L’abeille sa svojom muškom instrumentalnom pratnjom. Naime, dvanaestu Noć Muzeja 2017. obilježila je tema “Glazba i glazbeni velikani i njihov utjecaj na društvo”, pa je širina repertoara u kojoj su nam ponuđene sjajne izvede vokalnih obrada velikana poput Ennia Morriconea, Paula Simona, Johna Lennona i ostalih, doista bila sjajan odabir za ovu siječanjsku večer. Duet L’abeille čine poznata interpretatorica Ivana Galić koja je svoj glas brusila na prestižnom Royal College of Music u Londonu i iza sebe ima impresivnu biografiju. Na gitari ju je pratio vrsni gitarist Darko Horvat čije umijeće prate i cijene glazbenici diljem svijeta, a teško je pobrojati s kim sve nije surađivao. Kvartet, pak, je ”all stars” izuzetnih ženskih vokala koji spajaju jazz, etno, filmsku glazbu u poseban izričaj koji koketira s klasičnom vokalnom izvedbom. Čine ga Ani Vuletić, dugogodišnja članica klape Cesarice, Vedrana Zrnić, diplomirana sopranistica s Muzičke akademije u Zagrebu, Elma Burnić, kantautorica i naša najcjenjenija izvođačica sevdah jazza te Tomislav Mihaljević za klavijaturom koji im se također pridružio u nekoliko vokalnih izvedbi. Malobrojna publika doista je uživala u sjajnim višeglasnim izvedbama, a koliko im se koncert svidio, pokazala su i dva bisa nakon dugotrajnih aplauza.