Foto: Ante Matijević
Početak turističke sezone na otoku Rabu ujedno znači i početak protupožarne sezone. Dolaskom vrućih ljetnih dana povećava se vjerojatnost za nastanak požara, a povećanjem broja ljudi na otoku posljedično i broj tehničkih vatrogasnih intervencija.
Do sada ih je doznajemo bilo 148 dok glavnina tek slijedi. U Vatrogasnom domu zatekli smo na dežurstvu vatrogaskinju Veroniku Mravić i zapovjednika vatrogasne postrojbe DVD-a Rab ujedno i Područne vatrogasne zajednice Rab Milivoja Ličinu, a nešto kasnije pridružio nam se i zapovjednik vatrogasne postrojbe DVD-a Lopar i zamjenik PVZ Raba Stanislav Franelić.
Sušenje nabujale vegetacije
Zapovjednik Ličina rekao je da glavnina napora započinje 19. lipnja odlukom glavnog vatrogasnog zapovjednika, a vezana je uz ljetnu protupožarnu sezonu. Osim protupožarnih i tehničkih intervencija rapska dobrovoljna vatrogasna društva obavljaju i druge zadaće koje bi “van otoka” spadale u domenu i nadležnost HGSS-a. Uglavnom oslanjaju se na vlastite snage i mogućnosti kao i iskustva koja su se godinama taložila.
– “Ljetna protupožarna sezona došla nam je nešto malo kasnije nego prethodne godine zbog vremenskih prilika koje su nam išle na ruku, odnosno idu nam na ruku, za sada, no zbog nabujale vegetacije, koja će se u ljetnim mjesecima osušiti, možemo očekivati svašta. Kontraefekt povoljnog vremena” – objašnjava Ličina.
Također saznajemo da se u okviru priprema za ljetnu protupožarnu sezonu očekuje autocisterna koja je raspoređena kroz strateške robne zalihe RH. Trenutno su organizirana dežurstva u smjenama od 12 do 20 sati, a uspjet će se uvesti 24-satno dežurstvo u Vatrogasnom operativnom centru Rab. Osim toga zaposleni su i sezonski vatrogasci na području Raba i Lopara. Napomenimo kako je organizacija rapskih vatrogasaca samo dio Plana operativne provedbe Grada Raba u kojoj svaka institucija kao npr. kapetanija, policija, šumarija, ali i druge, imaju svoje zadaće u provedbi istog.
Automobili parkirani u Loparskom gušću
U Loparu, govori nam zapovjednik vatrogasne postrojbe DVD-a Lopar Stanislav Franelić, organizirana su pasivna dežurstva po grupama.
– “Imamo 4 grupe koje su dežurne po tri dana, a koje su za to vrijeme na standbyu te se po potrebi alarmiraju putem telefona odnosno mobitela. Kako bi se smanjila mogućnost eventualnog rasplamsavanja požara DVD Lopar koristi vatrogasno plovilo kojim dva put tjedno patrolira oko poluotoka, uglavnom u popodnevnim i večernjim satima. Ne treba posebno napominjati kako je paljenje vatre na otvorenom prostoru strogo zabranjeno u periodu od 1. lipnja do 31. listopada. Ostale dane vatrogasci patroliraju kopnenim putem, dakle kontrola se vrši svakodnevno i ništa se ne prepušta slučaju. U Loparu je najveći problem cesta koja prolazi kroz Loparski gušć gdje zna biti parkirano i više od 200 automobila” – ističe Franelić. “Problem stvaraju nepropisno parkirana vozila koja sprječavaju prolazak vatrogasnih vozila u interventnim situacijama. Ukoliko dođe do požara u takvom spletu okolnosti, pitanje je što bi se uopće moglo učiniti.”
Gorući problem nedostatak plovila i drona
Na pitanje koja oprema bi vatrogascima, čitaj unesrećenima, dobro došla u ljetnim mjesecima, zapovjednik Ličina odgovara: – “Plovilo i dron. Plovilo je zapravo gorući problem jer nismo u mogućnosti brzo doći do unesrećenih, a proteklih godina imali smo nekoliko takvih slučajeva. U situacijama koje su se odvijale na moru ili uz more koristila su se plovila policije, kapetanije i Dundova, a nekada su plovila čak morala dolaziti iz susjednih nam otoka. Uskakali su tu i ribari i taksisti, no u svakom slučaju neadekvatno jer se vatrogasci moraju oslanjati na druge institucije te ne mogu brzo i pravovremeno reagirati. Dron bi također savršeno došao” – govori Ličina, “a služio bi u zadaćama nadzora, traganja i spašavanja.
S ovim željama došli smo do kraja razgovora s rapskim vatrogasnim zapovjednicima kojima želimo puno uspjeha u budućem radu uz što manje intervencija, kao i uspješnu nadolazeću požarnu sezonu.
Ovim putem apeliramo na sve žitelje i turiste otoka Raba da se savjesno i odgovorno ponašaju. Rab je oduvijek poznat kao zeleni otok, a to mu je zelenilo i ime nadjenulo. Mala nepažnja i sićušna iskra iz temelja može promijeniti naše živote i okoliš u kojemu i od kojeg živimo!
Autor: Ante Matijević
