Foto: Lucija Vargović
Izvrsni rezultati zaštite šuma i provedenog aviotretiranje za suzbijanje štetnika gubara čija je brojnost ove godine bila znatno povećana i predstavljala vrlo veliku opasnost za opstanak šuma hrasta crnike na poluotoku Kalifront.
Povećanu brojnost gubara (Lymantria dispar) na Rabu uočili su tijekom monitoringa u jesen 2024. godine djelatnici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, šumarije Rab i Javne ustanove Priroda te donijeli zaključak o nužnom suzbijanju. Ključno je bilo pozitivno stručno mišljenje Hrvatskog šumarskog instituta, kao tijela nadležnog za praćenje zdravstvenog stanja šuma i davanje savjetodavnih usluga.
Projekt je podržalo i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je uz prethodnu suglasnost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) prepoznalo važnost ovog projekta i odobrilo metodu aviotretiranja.
Kako bi se neophodno tretiranje moglo provesti, s obzirom na visok trošak samog postupka, morale su se povezati različite institucije kako bi se pokrio trošak tretiranja 1140 ha šuma hrasta crnike. Hrvatske šume d.o.o. su financirale tretiranje površine crnikinih sastojina koje se nalaze u njihovoj nadležnosti, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije je financirao tretiranje površina NPŠO Rab, Krčka biskupija i Javna ustanova “Priroda” su podmirile trošak tretiranja posebnog rezervata šumske vegetacije – šume “Dundo”, a Grad Rab je financirao tretiranje dijela površina šuma malih šumoposjednika.
Ovo je prvo aviotretiranje šuma u Hrvatskoj provedeno na otoku pa je bio razumljiv i očekivan interes javnosti i važnost informiranja. Danima prije samog tretiranja, putem radio postaja i web portala, stručnim izlaganjem i konferencijom za medije šira javnost, građani i posjetitelji Raba informirani su o projektu, odnosno o važnosti suzbijanja gubara na otoku Rabu, karakteristikama štetnika, sredstvu koje će se primijeniti te je, iako sredstvo ne predstavlja opasnost za zdravlje građana, izdano upozorenje da se ne preporučuje boraviti u Kalifrontu za vrijeme aviotretiranja.
I bez svjesnosti o velikoj opasnosti za šume ili ga zapazivši na biljkama, gubar je privukao pozornost ljudi jer otrovne dlake viših razvojnih stadija gusjenica gubara u dodiru s kožom izazivaju kratku upalu kože i svrbež. Gubar je raširen od Japana do Skandinavije, invazivan u Sjevernoj Americi i poznat je prvenstveno kao štetnik hrastovih šuma. U Hrvatskoj je značajna prijetnja za hrastove, no napada i bukvu, grab, topolu, brijest, brezu, javor, glog, orah, pitomi kesten, šljivu, trešnju i mnoge druge drvenaste vrste.
Njegove gusjenice mogu potpunim brštenjem lišća izazvati defolijaciju, što značajno oslabljuje stabla i čini ih osjetljivima na dodatne čimbenike poput zaraze drugim štetnicima i nepovoljne vremenske uvjete. S aspekta zaštite šuma važan je i podatak kako brštenje gusjenica i njihov razvoj traju obično oko osam tjedana.
S obzirom na prijeteću opasnost za šume crnike i biologiju štetnika, naglasak je na pravovremenom suzbijanju koje je optimalno u vrlo uskom periodu od tek nekoliko dana kada su gusjenice najvećim postotkom na prijelazu iz prvog u drugi ili u drugom larvalnom stadiju. Praćenjem stanja na terenu utvrđeno je kada će većina gusjenica biti u drugom larvarnom stadiju te je u skladu s time aviotretiranje provedeno 30. travnja.
Sam je postupak vršen metodom hladnog zamagljivanja, a trajao je nešto više od 10 sati i uključio 6 punjenja odnosno 6 preleta od zračne luke Rijeka na Krku do Kalifronta. Uz nužnu prilagodbu vremenskim uvjetima koji su na dan tretiranja bili izvrsni te s obzirom na neškodljivost sredstva za ljude, sisavce, pčele i sve druge žive organizme izuzev za ciljnu vrstu štetnika, nije bilo prepreke da se tretiranje provede u optimalnom terminu koji je osigurao izvrstan uspjeh.
Mjesta za zabrinutost zbog potencijalno negativnog utjecaja na okoliš nema. Primijenjeno je sredstvo Foray 48 B, selektivni biološki insekticid koji nije svrstan u skupinu otrova, nije toksičan za ljude, životinje, biljke niti pčele, te je u Republici Hrvatskoj, kao i u EU, registriran za suzbijanje gusjenica gubara (Lymantria dispar L.), i nekih drugih štetnika iz porodice Lepidoptera. Važno je istaknuti kako je dozvoljen za primjenu i prema FSC načelima (Forest Stewardship Council – niz standarda za održivo gospodarenje šumama).
Kontrola uspjeha suzbijanja počela je 10-ak dana nakon aviotretiranja pregledom postavljenih kontrolnih ploha i prikupljanjem uzoraka za određivanje mortaliteta gubara. Već je prema prvim vizualnim procjenama potvrđen vrlo dobar uspjeh, no točni će rezultati biti poznati po završetku svih terenskih i laboratorijskih analiza, pojasnio je izv.prof. dr.sc. Milivoj Franjević.
Oko mjesec dana kasnije teren je obišao i eminentni stručnjak za šumarsku entomologiju s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, prof. dr. sc. Boris Hrašovec te iskazao oduševljenje uspjehom provedenog zahvata. Također su trojica znanstvenika iz Švedske, Norveške i Češke, koji su među najznačajnijim stručnjacima svjetske entomologije, sredinom lipnja obišli Rab u potrazi za zanimljivim vrstama te bili oduševljeni stanjem na terenu i pronašli bogatstvo vrsta kukaca, upravo zbog očuvane prirodnosti i zdravstvenog stanja šume.
Kao vrhunski stručnjaci, ali i pasionirani zaljubljenici u entomologiju, zaključili su da je Hrvatska izvrstan primjer kako je za očuvanje entomofaune, jednako kao i ostalih članova šumskog ekosustva, najvažnije očuvanje staništa – šume. Osim zaštite i gospodarenja šumama uvažavajući i podržavajući prirodne procese, u vremenima globalnih promjena šume povremeno trebaju pravovremenu pomoć iskušanim metodama i prikladnim sredstvima.
Suzbijanje gubara na rapskom poluotoku Kalifront dio je šireg programa zaštite šuma Hrvatske, a na Rabu se posebna pozornost posvećuje stabilnosti ekosustava koji pružaju prvenstveno zaštitne i socijalne usluge o kojima su rapsko gospodarstvo i posebice djelatnost turizma vrlo ovisni. Stoga Rabljani mogu biti ponosni na svoje zelene zdrave šume koje su takve između ostalog i zbog podrške stanovnika institucijama koje brinu o aktivnom očuvanju šumskih ekosustava.
Autorica: Lucija Vargović
