Foto: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
U srijedu, 30. travnja 2025. godine na području otoka Raba bit će provedeno suzbijanje štetnika gubara (Lymantria dispar L.) metodom hladnog zamagljivanja tretiranjem zrakoplovom (aviotretiranje).
Suzbijanje štetnika bit će provedeno na najšumovitijem dijelu otoka Raba poluotoku Kalifront gdje se nalazi vrijedna šuma hrasta crnike. Ukupno će biti tretirano oko 1000 ha šume.
Potreba za suzbijanja štetnika uočena je u jesen 2024. godine nakon provedenog monitoringa štetnika od strane djelatnika Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije (izv. prof. dr. sc. Milivoj Franjević, Branko Trenčev dipl. inž. šum.), upravitelja šumarije Rab (mr. sc. Boris Belamarić, dipl. ing. šum.) i Javne ustanove Priroda (Elvis Vuleta, dipl. ing. šum.).
U sklopu lzvještajno prognoznih poslova u šumarstvu (lPP), te na temelju “Nalaza i mišljenja vezano uz povećanje populacije gubara na otoku Rabu” Hrvatskog šumarskog instituta od 16. siječnja 2025. donesena je odluka o provođenju aviotretiranja.
Suzbijanje gubara će provesti Hrvatske šume d.o.o. metodom aviotretiranja upotrebom selektivnog biološkog insekticidom za suzbijanje gusjenica Foray 48 B koji nije toksičan za toplokrvne organizme i ljude.
O štetnosti i opasnostima od gubara
Gubar je raširen po čitavoj palearktičkoj zoni, od Japana do Skandinavije i posvuda je poznat prvenstveno kao štetnik hrastovih šuma. U Sjevernu Ameriku je prenesen iz Europe 1868. godine i od tada tamo predstavlja jednog od glavnih šumskih štetnika.
S obzirom na štetnost gubara i opasnost od odumiranja stabala hrasta crnike nakon golobrsta (propadanje hrasta nakon golobrsta ubrzava pojava krasnika i drugi nepovoljni abiotički i biotički čimbenici) nužno je provesti suzbijanje.
Kod gubara otrovne dlake viših razvojnih stadija gusjenica se već kod laganog kretanja lome i otpadaju. Ako padnu na kožu čovjeka izazivaju kratku upalu kože i svrbež. Brštenje gusjenica i njihov razvoj traju obično oko 8 tjedana, a rjeđe dulje ili kraće. Kod masovne pojave (gradacije) kao posljedica, redovito dolazi do golobrsta (poptuni gubitak lista).
Gubar je svakako najopasniji štetnik hrastova u nas, a osim hrasta napada i bukvu, grab, topolu, brijest, brezu, javor, glog, orah, pitomi kesten, šljivu, trešnju i mnoge druge drvenaste vrste. Izbjegava dud i jasen, dok se na krušci i lipi ne može u potpunosti razviti. Napada čak i crnogoricu (u našim primorskim krajevima, recimo šmriku).
Tekst: Izv.prof.dr.sc. Milivoj Franjević | Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
