Foto: RabDanas
WUI zona (skraćenica za Wildland-Urban Interface) označava granično područje gdje se prirodna vegetacija (šume, šikare, pašnjaci) susreće s ljudskim naseljima i infrastrukturom. Na otoku Rabu više je tipičnih primjera WUI zona.
Pod utjecajem više čimbenika poput zapuštenih obradivih površina, veće količine nakupljenog zapaljivog materijala, klimatskih promjena, formiranjem WUI zona, dinamika razvoja požara otvorenog prostora dosegnula je novi moment u termodinamici te govorimo o požarima na otvorenom prostoru koji mogu prerasti u požare tzv. šeste generacije.
Požare šeste generacije obilježava velika količina toplinske energije koja se oslobađa u kratkom vremenskom roku, stvaranje oblaka poznatih kao pyrocumulonimbus te time i zasebnih klimatskih uvjeta koji utječu na daljnju dinamiku ponašanja požara otvorenog prostora. WUI zone definitivno su izvor i ubrzivač nastanka požara šeste generacije.
Slika 1: Primarni požar na području WUI zone Kampor ispod škole
Obilježje WUI zona su kuće oko kojih se nalaze stabla, živica, travnjaci, ponekad makija i zapuštena polja. Kuće u WUI zonama obično imaju toplinsku izolaciju od stiropora, krovovi su uglavnom postavljeni na drvenim gredama i pokriveni kupama, toplinska izolacija nije izvedena od negorivih materijala, a poneki krovovi još uvijek su prekriveni salonit pločama koje pod utjecajem visoke temperature pucaju i otvaraju krovnu konstrukciju.
Unutar okućnice se redovito nalazi mnoštvo sintetskog materijala, stabla nadvisuju kuće, dok unutar oluka ili na krovovima možemo naći nakupine otpalog lišća i/ili iglica četinjača. Sve to predstavlja lako zapaljivu gorivu prostirku.
Požar otvorenog prostora koji nastane u blizini kuća pod utjecajem dominantnog vjetra poput bure ili juga može podignuti leteći ugarak i transportirati ga na udaljenost od nekoliko desetaka metara gdje može, ukoliko padne na gorivu prostirku, potaknuti novo izdvojeno žarište požara.
Upravo je takve požare gasila postrojba DVD-a Rab 30. travnja i 1. svibnja 2026. na području Kampora prvi dan i na području Barbata drugi dan. Pod utjecajem bure koja je puhala ta dva dana, paljenje biljnog otpada preraslo je u požare koji su se raširili na nekoliko stotina kvadrata. U Kamporu je primarni požar, prema izjavama očevidaca, uzrokovao i sekundarni požar na novoj i odvojenoj lokaciji cca 150 metara od primarnog požara.
Slika 2: zaseban požar u WUI zoni na području Kampora uzrokovan prebačajem letećeg ugarka na udaljenost od cca 150 metara
Kuća koja se nalazila neposredno nastanku sekundarnog požara nije bila ugrožena jer se između požara i same kuće nalazilo 30-tak metara očišćenog prostora okućnice, dok na mjestu nastanka sekundarnog požara nije bilo visokih stabala čije zapaljenje bi razvilo veću toplinsku snagu, već je sekundarni požar zahvatio makiju i nisko raslinje. Stoga sam odlučio da okućnica navedene kuće bude i pozicija od koje započinjemo ”gradnju” naše intervecije, bez previše iznenađenja koja bi zahtjevala eventualno povlačenje vatrogasnih vozila s te lokacije zbog eventualne ugroze.
Slika 3: Karta sa označenim primarnim i sekundarnim požarom u Kamporu 30. travnja 2026.
Sreća u nesreći na ovoj intervenciji što bura nije bila toliko jaka da bi se ova dva požara ”povezala” u jedan veći, čime bi takav požar eventualno mogao uzrokovati nova izdvojena žarišta i požare. Tu se svakako ističe i faktor građana koji su dojavili požar na vrijeme i koji su se uključili u usporavanje širenja požara te vatrogasci koji su spriječili širenje požara i isti ugasili brzim dolaskom i dobro postavljenom taktikom. Brza i pravovremena rekacija te uključenje građana u gašenje požara spriječilo je i širenje požara na veće površine na području Vodenče u Barbatu koji su rapski vatrogasci gasili 1. svibnja.
Slika 4: Požar Barbat – Vodenča 1. svibnja 2026.
Slični požari relativno brzo i lako mogu prerasti u megapožare, a započinju upravo ljudskom aktivnošću poput paljenja vatre na otvorenom za vrijeme vjetrovitog vremena u WUI zonama.
Primarni požar se pod utjecajem vjetra širi, vjetar može podići vruće ugarke koji padom na gorivu prostirku uzrokuju nove sekundarne požare. Nerijetko ti novi požari mogu nastati unutar okućnica. Stoga požari u WUI zonama ne moraju ”trošiti” samo drveće, već na raspolaganju kao potencjalno gorivo imaju i građevinske materijale (plastika, izolacija, sintetički materijale u okućnici, krovovi…) s većim energetskim potencijalom od vegetacije. Izgaranje takvog ”miksa” materijala oslobađa ogromnu količinu energije koja može doprinijeti jačanju toplinskog stupa potrebnog za stvaranje pyrocumulus oblaka (karakteristika požara otvorenog prostora 6. generacije), pri čemu toplinski stup ubrzano podiže zrak, dim i pepeo visoko u atmosferu. Kako se taj vrući zrak diže, hladi se i širi, pri čemu se vodena para kondenzira na česticama pepela i dima, tvoreći navedeni oblak.
Ukoliko je intenzitet požara toliko jak, može uzrokovati i nastanak pyrocumulonimbus oblaka, koji mogu postati izuzetno opasni jer stvaraju jake vertikalne struje i mikroudare (downbursts) koji mogu naglo promijeniti smjer vatre i učiniti je nepredvidivom za vatrogasce. Uz to je moguća pojava munja koje, zbog nedostatka obilne kiše na tlu, često pale nove požare, ponekad i kilometrima daleko od glavne vatrene fronte.
Sve navedeno možemo spriječiti preventivnim mjerama, a neke od preporuka su prvenstveno ne paliti vatru na otovrenom prostoru za vrijeme vjetra. Imajmo na umu da vjetar može podići i ugarak iz kamina i prebaciti ga u suhu travu te time započeti primarni požar. Ostale preporuke koje su jednako važne su održavanje pristupnih cesta čistima i prohodnima za vatrogasna vozila. Vatrogasna vozila proizvode se sve većih gabarita i većih međuosovinskih razmaka iz čega proizlazi potreba da pristupi za vatrogasna vozila budu širine minimalno 3 metra i očišćeni od granja koje prelazi na cestu do visine 5 metara i u punom profilu prometnica. Svi putevi duži od 100 metara trebali bi imati okretišta za vatrogasna vozila. Pristupi za vatrogasna vozila na mjestima skretanja trebali bi biti prošireni, a ukoliko zadržavaju širinu ceste od 3 metra, tada unutarnji vodoravni radijus ceste treba iznosti 37 metara, a vanjski 40 metara. Kuće do kojih vatrogasna vozila ne mogu pristupiti, a njih na području otoka Raba ima poprilično, ne mogu očekivati niti adekvatnu zaštitu od požara, već se vlasnici za nju trebaju i sami adekvatno pripremiti.
Neke od mjera koje svakako preporučamo u WUI zonama uključuju:
- uspostavu zone od 2 do 5 metara od kuće bez zapaljivih materijala. Tu postavite negoriv materijal poput kamena, šljunka ili betona.
- na udaljenosti od 5 do 10 metara od kuće ukolnite stabla, a travu redovito kosite i zalijevajte, te u ovoj zoni ne držite nikakav zapaljivi materijal poput drva za ogrijev.
- na udaljenosti 10 do 20 metara prorijedite stabla i održavajte krošnju niskom (preporuka od 2 metra visine) kako se ne bi stvorila toplinska energija koja može ugroziti objekt, a stabla bora ili čempresa zamijenite sa voćkama. U ovom pojasu uklonite svo nisko raslinje, a travu održavajte pokošenom kako bi se površinski požar trave teže prenio na stabla
- na udaljenosti od 20 do 50 metara prorijedite šumu, uklonite nisko raslinje na način da je prolaz u toj zoni prohodan, uklonite suhe dijelove vegetacije.
- na ventilacijske otvore te prozore postavite čelične zaštitne mrežice koji će spriječiti ulazak ugarka u objekt i izazivanje požara unutar objekta za slučaj ostavljenog otvorenog prozora
- čistite redovito oluke i krov od lišća ili borovih iglica na koje može pasti ugarak i izazvati novi požar na objektu
- u slučaju da je požar nastao u neposrednoj blizini kuće, uklonite sa terasa ili balkona zapaljive sintetičke materijale (suncnobrane, luftmadrace, plastične stolice i stolove, jastučiće i sl.) na koje može pasti zapaljeni ugarak
- izvedite vanjsku slavinu sa dovoljnom dužinom crijeva za zalijevanje okućnice koja Vam doseže svaku točku okućnice kako bi mogli, u slučaju požara u neposrednoj bizini, namočiti okučnicu
- prozore koje ugrađujete neka budu sa višeslojnim kaljenim staklima čime su otporniji na utjecaj topline čime se produžuje vrijeme prodora požara unutar objekta
- fasadne sustave izrađujte od negorivih materijala (klase A1) kod koje utjecaj topline neće zapaliti fasadu
- krovovi koji sadrže drvo i bitumen mogu lakše planuti nego krovovi od crijepa i betona te prilikom rekonstrukcija vodite računa o tome
- na glavnim prometnim pravcima istaknite oznake kućnih brojeva, a pristupne ceste od glavnih prometnih pravaca do samih parcela održavajte čistim
- u slučaju nastanka požara što hitnije izvjestite vatrogasce na broj 193 te pratite obavijesti i upute vatrogasaca i Stožera Civilne zaštite putem lokalnih medija
Provođenjem prethodno navedenih mjera uvelike ćete pomoći vatrogascima, stoga pozivamo svih da zajedničkim snagama spriječimo požare na otvorenom.
Izvor & foto: DVD Rab
