Foto: Ana Žigo i Ruža Kaštelan
U ovom Velikom tjednu počinje i Vazmeno trodnevlje, najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini, kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Ove godine kršćani katolici i kršćani pravoslavne vjere prvi puta slave u isto vrijeme blagdan Uskrsnuća Isusa Krista. (piše: Ruža Kaštelan).
Zar se bojimo ljubiti – ljubiti iz dubine srca? Možda se bojimo boli koju duboka ljubav može donijeti sa sobom. Kada nas ljudi koje duboko ljubimo odbace, napuste ili umru, to će nam slomiti srce. Ipak nas to ne smije odvratiti od duboke ljubavi. Bol koja izvire iz duboke ljubavi učinit će tu ljubav još plodonosnijom. Poput pluga je koji zareže zemlju i time omogući sjemenu da potjera korijenje i izraste u snažnu biljku. Koliko više ljubimo i spremni smo prihvatiti patnju zbog ljubavi, toliko će više dubine i širine steći naše srce. Kada u ljubavi dajemo i primamo iskreno, onda ćemo one koje ljubimo sačuvati u svom srcu također i onda kada nas napuste.
U ovom Velikom tjednu počinje i Vazmeno trodnevlje, najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini, kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. Ove godine kršćani katolici i kršćani pravoslavne vjere prvi puta slave u isto vrijeme blagdan Uskrsnuća Isusa Krista.
Na Veliki četvrtak obilježava se spomendan Isusove posljednje večere. To je ujedno i zadnji dan korizme. U jutro se slavi Misa posvete ulja, tj. posvećuje se ulje za sakrament potvrde, te za bolesničko pomazanje. U večernjim satima se slavi Misa večere Gospodnje. Tada zazvone zvona, i onda utihnu sve do vazmenog bdijenja, a zamjenjuju ih drvene udaraljke (lat. crepitacula ). Poslije obreda skida se sve s oltara i odnose svijeće. A križevi se prekrivaju što je poznato još iz 12. stoljeća. Običaj prekrivanja je izraz strahopoštovanja i pokore.
Veliki petak je spomendan Isusove muke i smrti. To je zapovjedni dan posta i nemrsa, koji obvezuje osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok. Veliki petak je dan kada nema misnog slavlja. Služba riječi je na uobičajen način, koje se čita ili pjeva s podijeljenim ulogama, jest Muka po Ivanu, koji u smrti na križu gleda Gospodinovo uzdignuće.
Poslije se moli Sveopća molitva vrlo stara oblika iz 4. stoljeća. A od 7. stoljeća uključeno je u bogoslužje klanjanje križu pred oltarem. U mnogim crkvama slijedi i procesija vjernika s križem po mjestu pjevajući „ Puče moj, što učinih tebi ili u čemu , ožalostih tebe? Odgovori meni!………“ napisana još u 16. stoljeću od španjolskog renesansnog skladatelja i svećenika Tomasa Luisa de Victorije, a skladba je napisana na tekst tzv.“ Prijekora Velikog petka“. A ponavlja se između pojedinih Isusovih „prijekora“ puku koji ga je osudio i razapeo.
U Velikoj suboti Vazmeno bdijenje započinje blagoslovom „ ognja bdijenja“ i pripravljanjem svijeće, te slijedi ulazak u crkvu s uskrsnom svijećom, a svećenik tri puta pjeva “Svjetlo Kristovo”, i hvalospjev svijeći. Osvit novog dana usred noći i dolazak Uskrsloga u svoju zajednicu označava – Slava – na koju opet zasviraju orgulje, pale se oltarne svijeće i zvone sva zvona. Te se na kraju blagoslivlja hrana koju su vjernici donijeli na blagoslov: pogače, obojana jaja, šunke, kolači ( ima tu i udica, za bolji ulov, i štošta se stavi u košaru za blagoslov).
I najveći i najstariji blagdan svih kršćana je nedjelja Uskrsa, Vazam, vjernici diljem svijeta slave život i nadu u vječni život kroz Isusovo uskrsnuće. A to je i dan u kojem se obitelj okuplja za blagdanskim stolom i blaguje posvećenu hranu.
A svake se godine odlazi u Dom za starije “Mali Kartec” u Rabu noseći pogače, orehnjače, i razne kolače koje su spremile žene iz Barbata, na zadovoljstvo korisnika doma, a u organizaciji Caritasa Barbat.
A naš pjesnik ing. Željko Peran, sjećajući se priča iz prošlih vremena, napisao je:
Na Veli petak
Na golin koleni,
divojke, matere i dica
oci, dedi, mladići, sestre i
braća,
od crikvenih vrat
do razapetoga ležećega Krista,
priz oltar.
na koleni hodu.
Rumanijom svih koluri,
mažu i ljubu Kristove rane.
O Kristu pensaju
o njegovon križu
i njigovin ranan.
Pensaju i o svon križu, koga
svaki nosi
i nedan ga ne vidi.
Moli tako va procesiji na
koleni,
Božji puk,
svoga razapetoga Boga
da jin grihe oprosti.
I tako od vaik,
na Veli petak,
va procesiji na koleni,
od crikvenih vrat
do razapetoga ležećega Krista,
priz oltar,
Božji puk,
priz raspelon Isukrsta moli,
da jin odriši njihove grihe,
radi kih su ga na križ dopeljali.
Neka vam Uskrs donese radost u
srcu, mir u duši i osmijehe
dragih ljudi oko vas, i bude
ispunjen ljubavlju i nadom,
te vjerom i dobrotom.
Neka vam Uskrsli Krist donese
spokoj, hrabrost za nove
korake, i nadu u bolje sutra.
Tekst: Ruža Kaštelan Foto: Ana Žigo i Ruža Kaštelan
