
Foto: Hrvoje Hodak
Jedna od najmanjih, ali najdražesnijih rapskih ulica trebala bi nositi ime jedne od značajnijih domaćih povijesnih ličnosti, no ona zapravo nosi ime nepostojeće osobe – Jurja Kostice.
Piše. Asst. Prof. Dr. Dušan Mlacović
Iz arhive Rapskog lista br. 17, (travanj 2012.)
Posljednje u nizu preimenovanja rapskih gradskih ulica s kojim je Juraj Kostica i dobio ulicu, slijedilo je krivu predaju po kojoj je ta osoba onaj rapski biskup koji je prvih godina 14. stoljeća pisao o čudima rapskog zaštitnika, sv. Kristofora. Pisac je toga znamenitog rapskog povijesnog izvora uistinu bio Juraj, no njegov rod nije se zvao Kostica već Hermolais. Stoga bi ulica zapravo trebala biti nazvana Ulicom Jurja Hermolaisa.

Predlagači imena ulice nisu imali gotovo ni najmanje šanse tu ulicu nazvati po stvarnoj osobi. Naime, ova je zabuna stara već više od stoljeća. Od svog postanka zaživjela je i postala općeprihvaćenom činjenicom. Stvorili su ju povjesničarski autoriteti s ovih prostora, vjerujući riječima velikana hrvatske povijesti Ferda Šišića koji 1909. godine piše: “História S. Christophori martyris napisana je od Rabljanina i rapskoga biskupa Jurja Koštice (1292. – 1313.).” Šišić je tu svoju tvrdnju potkrijepio izvorima iz 18. stoljeća koji kažu da je Costizza drugo prezime obitelji Hermolais. Kako je pripadao historiografskoj tradiciji koja je u teška vremena učvršćivala povijest hrvatstva u Dalmaciji, rapski je biskup trebao biti što je više moguće “naš”.
Kostica, odnosno Koštica svakako zvuči “našije” od Hermolais. U to doba u Dalmaciji bila je prisutna jaka talijanska iredentistička povijesna misao koja je pak, s druge strane, vođena vlastitim nacionalnim htijenjima, od tih istih osoba stvarala svoje lokalne povijesne velikane. Biskup Hermolais živio je u vrijeme kada su stanovnici ovih prostora bili zaokupljeni posve drugačijim sklopovima identiteta od onih koji su zabrinjavali povijesničare prve polovice 19. stoljeća.

Potrebno je upozoriti da je prije Jurja Hermolaisa dužnost rapskoga biskupa jako dugo obašao Grgur Kostica (u tadašnjim izvorima Gregorius Costiça) i da su oni mogli biti u rodu, kako kažu izvori iz 18. stoljeća i na što se poziva Ferdo Šišić kada Jurja Hermolaisa naziva Koštica. No ipak, iz povijesnih izvora iz vremena Grgura Kostice i Jurja Hermolaisa, dakle onih iz 13. i 14. stoljeća, jedno je sigurno: obitelj Hermolais sebe nikada nije nazivala Kostica (a još manje Koštica kako bi htio Ferdo Šišić). Stara rapska plemićka obitelj zvala se samo i jedino Hermolais i rapski biskup koji je pisac Čuda sv. Kristofora ni u jednom jedinom izvoru sebe ne naziva drugačije nego Georgius Hermolais, Juraj Hermolais. Na Rabu, među „svojima“, svakako je zavrijedio ulicu.