Foto: Wikipedia | Leontine von Littrow - The bell towers in Rab, dio slike naslikane tehnikom ulja na platnu, 83 x 70 cm
Leontine (Leo) von Littrow rođena je kao Leontine Camilla von Littrow u Trstu kao članica stare austrijsko-češke obitelji i odmalena su je uvijek zvali “Leo”.
Nakon bečkog slikarstva kod Hansa Canona, oko 1875. godine pod utjecajem francuskog impresionizma stekla je umjetničku obuku kod jednako aristokratskog pariškog slikara Jeana d’Alheima, učenika romantičnog umjetnika Alexandrea Calamea. Nakon niza uspješnih izložbi u Beču, Bremenu, Münchenu i Londonu, od oko 1885. Leo von Littrow počinje se smatrati uspješnom slikaricom austrougarskog krajolika i tradicionalnog života primorja, Istre i Dalmacije. Njezini slikarski motivi pergola i vrtova postali su posebno popularni.
Prodavala je slike okrunjenim glavama i važnim kolekcionarima: Ferdinandu I. bugarskom princu, nadvojvodi Karlu Stjepanu od Austrije i prijestolonasljednici Stephanie od Austrije, s kojima se mnogo dopisivala i družila tijekom cijelog života i koji su često posjećivali njezin atelje u Opatiji.
Svoje radove slikarica je uvijek potpisivala s “Leo von Littrow”, “Leo Littrow” ili monogramom “LL”. Nakon vrlo uspješnih izložbi u Bečkom Künstlerhausu (1880.), Bremenu (1880.), Londonu (1886.), Budimpešti (1884.), u Minhenskoj staklenoj palači (1893.), Chicagu (1893., u The Woman’s Building za Colombian World Exhibition) i Salzburgu, i prije svega zahvaljujući velikim samostalnim izložbama u Londonu (1899., 1904., 1906.) i Beču (1914.) Leo von Littrow je bila jedina žena koja je još sredinom 1880-ih dobila počasnu proviziju od novoizgrađenih muzeja bečkog dvora: unutarnja slika za polukatu rezidencija Prirodoslovnog muzeja prikazuje njezinu sliku Obala Raguse. Njezina djela danas se čuvaju u Bečkom muzeju, Gemäldegalerie Akademije likovnih umjetnosti u Beču, Gradskom muzeju grada Rijeke i u Museo Revoltella u Trstu.
Leo von Littrow umrla je u Opatiji 1925. godine.
Pripremio: Hrvoje Hodak Izvor: Wikipedia
