Foto: Ante Matijević
Djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije – Ispostave na Rabu, Vladimir Rimac i Vladimir Mišić, započeli su u ponedjeljak 10. srpnja u 7 sati ujutro na plaži Ciganki u Loparu s uzorkovanjem mora. Praćenje kakvoće mora na plažama provodi se u okviru programa koji za cilj ima zaštititi zdravlje ljudi i vodnih resursa od mikrobiološkog onečišćenja, drugim riječima, fekalnog onečišćenja koji predstavlja najveći rizik za zdravlje kupača, a koji može dovesti do prijenosa zaraznih bolesti.
Plaža Ciganka prva je od 38 točaka diljem otoka Raba na kojima se prikupljaju uzorci mora koji se kasnije analiziraju, a prikupljaju se i podaci kao što su temperatura mora i salinitet. Tijekom prethodna četiri ciklusa uzorkovanja ukupno je ispitano 138 uzoraka od kojih je samo jedan uzorak bio dobre kakvoće, dok su svi stali ocijenjeni kao izvrsni. U narednim danima možemo očekivati rezultate današnjega uzorkovanja u nadi da će kakvoća mora na otoku Rabu i dalje biti izvrsna.
U nastavku donosimo osvrt na praćenje kakvoće mora na plažama u našoj županiji i otoku Rabu od voditeljice Odsjeka za sanitarnu mikrobiologiju i biologiju okoliša NZZJZ PGŽ – Odjel za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju izv.prof.dr.sc. Darije Vukić Lušić dipl.sanit.ing. koji je napravljen u suradnji s voditeljicom NZZJZ PGŽ – Ispostave na Rabu mr.sc. Daniele Glažar Ivče, spec.epidemiologije kao i stručnim suradnicima rapske ispostave.
Kakvoća mora za kupanje jedan je od ključnih elemenata turističke ponude priobalnih destinacija. Nacionalno praćenje kakvoće mora na plažama provodi se od 1989. godine, što znači da je u tijeku 35. sezona implementacije monitoringa na hrvatskoj obali Jadrana. Tijekom tri i po desetljeća provedbe programa mijenjala se zakonska legislativa, način statističke obrade podataka i kriteriji ocjenjivanja. Međutim, glavni cilj Direktive ostao je isti, a to je zaštita zdravlja ljudi i vodnih resursa prvenstveno od mikrobiološkog onečišćenja. Naime, fekalno onečišćenje je prepoznato kao najveći neposredni rizik za zdravlje korisnika plaža, koje može dovesti do prijenosa zaraznih bolesti.
Glavni referentni dokument za upravljanje kakvoćom mora na plažama na europskoj razini je Direktiva vijeća Europe o vodi za kupanje iz 1976. godine. Ovaj pravni mehanizam je definirao granice za fizikalne, kemijske i mikrobiološke parametre, upućujući nacionalne vlasti zemalja članica EZ (Europske Zajednice) osiguranje zadanih kriterija. Napredak tehnologije i znanosti te više od 25 godina iskustva primjene parametara Direktive iz 1976. godine, potaknulo je europsku komisiju na njeno revidiranje. Aktualna Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju vodom za kupanje stupila je na snagu 2006. godine, međutim u ovom je trenutku i ona u postupku revizije te se uskoro očekuje njeno novo izdanje.
Republika Hrvatska je odredbe aktualne EU Direktive (2006/7/EC) implementirala u nacionalnu legislativu u obliku Uredbe NN 73/2008, koja je u primjeni od 2009. godine. Temeljem Uredbe (73/2008) propisano je ispitivanje dva mikrobiološka pokazatelja (Escherichia coli i crijevni enterokoki), a vodu se razvrstava u 4 kategorije kakvoće (izvrsna, dobra, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća). More se ocjenjuje pojedinačnom ocjenom (nakon svakog uzorkovanja), godišnjom (po završetku aktualne sezone kupanja) i konačnom ocjenom (za četverogodišnje razdoblje, po završetku posljednje sezone kupanja i tri prethodne sezone). Uzorkovanje mora i ispitivanja provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, od sredine svibnja do kraja rujna, svaka dva tjedna. Prilikom uzorkovanja, na terenu se mjere temperatura zraka i mora, salinitet mora te se bilježe vremenski uvjeti (naoblaka, vjetar i oborine).
U slučaju nezadovoljavajućih rezultata, provode se dodatna ispitivanja. Ukoliko su nakon ponovljenog uzorkovanja vrijednosti i dalje iznad dozvoljenih, obavještava se javnost i sve nadležne institucije: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Inspekcija zaštite okoliša, jedinica lokalne samouprave, lokalno komunalno poduzeće i Županija. Inspekcija zaštite okoliša temeljem rezultata ispitivanja donosi odluku o postavljanju oznake zabrane kupanja na plaži, propisuje poduzimanje mjera uklanjanja posljedica onečišćenja te utvrđivanja uzroka onečišćenja. Do prestanka kratkotrajnog onečišćenja dodatna uzorkovanja obavljaju se svakodnevno.
U aktualnoj Uredbi (73/2008) posebni naglasak stavljen je na izradu profila plaža, alata koji nam omogućuje da temeljem karakteristika plaže i potencijalnih izvora onečišćenja procijenimo rizik od onečišćenja na pojedinoj lokaciji. Rizik za zdravlje korisnika plaža ovisi o intenzitetu onečišćenja, a najčešće se bilježi gastroenteritis, s periodom inkubacije ne duže od 4 dana. Ostala potencijalna mjesta infekcije su uši, koža, oči, nosna šupljina i gornja dišna puteva. Simptomi su akutni, kao što su proljev, povraćanje i akutne respiratorne infekcije. Najizloženija skupina su djeca, zbog još nedovoljno razvijenog imuniteta i zadržavanja u vodi duže vrijeme, čime se povećava mogućnost ingestije vode. Američka agencija za zaštitu okoliša procjenjuje da se tijekom jednog kupanja koje uključuje plivanje, kroz nos i usta u tijelo unese oko 100 ml vode. Osjetljiva skupina su i turisti zbog nerazvijenog imuniteta na lokalne endemične patogene.
Također, Uredba (73/2008) ističe potrebu za unaprjeđenjem komunikacije i razmjene informacija između korisnika plaža i ovlaštenika za provedbu monitoringa (županijskih zavoda za javno zdravstvo). Tako danas kupači mogu vrlo jednostavno, putem mobilnih telefona uputiti svoje primjedbe i komentare, vezane za kakvoću mora na pojedinoj lokaciji.
Zbog velikih ulaganja u izgradnju sustava za javnu odvodnju otpadnih voda i povećanja broja spojenih subjekata, kakvoća mora za kupanje se u zadnje četiri dekade značajno poboljšala, kako na razini EU tako i u Hrvatskoj. U posljednjem je desetljeću udio izvrsno ocijenjenih morskih plaža na europskoj razini bio 85%, dok je u Hrvatskoj on iznosio 96%. Udio plaža s nezadovoljavajućom kakvoćom je u Hrvatskoj znatno smanjen, dok je prije dosezao 20-tak posto, sada je on na razini od manje od 1%. Prema godišnjem europskom izvješću o kakvoći voda za kupanje (koje uključuje i morske i kopnene plaže), Hrvatska se redovito nalazi na drugom ili trećem mjestu, u društvu Cipra i Grčke.
Hrvatska obala Jadrana ove je sezone pokrivena mrežom od 1009 lokacija na kojima se uzimaju uzorci mora, a koje su smještene u sedam priobalnih županija. Najveći broj lokacija ispitivanja nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, njih 270. Veći broj lokacija doprinosi realnijoj slici stanja u okolišu, obzirom na brze promjene koncentracija ispitivanih mikrobioloških pokazatelja. Naime, osim izvora onečišćenja i ponašanja samih kupača, okolišni čimbenici dodatno značajno utječu na kakvoću mora za kupanje. Najvažniji su: intenzitet sunčevog zračenja, oborine, morske mijene, morske struje, vjetar te temperatura mora.
Od početka ispitivanja u sezoni kupanja 2023., provedena su četiri ciklusa uzorkovanja. Prema posljednjim podacima za Primorsko-goransku županiju, 97% lokacija ocijenjeno je izvrsnom kakvoćom, četiri lokacije dobrom, četiri lokacije zadovoljavajućom, dok nezadovoljavajućih lokacija nije bilo. Na otoku Rabu kontrola kakvoće mora na plažama provodi se na 38 lokacija ispitivanja. Tijekom četiri ciklusa uzorkovanja, ukupno je ispitano 138 uzoraka. Od toga, samo je jedan uzorak bio dobre kakvoće, dok su svi stali ocijenjeni kao izvrsni. Prijava o mogućim onečišćenjima nije bilo. Zaključujemo da je kakvoća mora na otoku Rabu u sezoni 2023. izvrsna!
Priredio: Ante Matijević
