Stranački zborovi na današnjem Trgu sv. Kristofora na koje su iz svih rapskih sela pristizali pristaše njegove tada iznimno popularne Hrvatske seljačke stranke, a na kojima je sam Radić govorio, bili su jedne od najposjećenijih manifestacija prve polovice 20. stoljeća na Rabu, a prema pisanju tadašnjega Novog lista, okupljali su i po 3.000 ljudi.

Hrvatska narodna molitva napisana na Rabu

Stjepan Radić gostovao je na našem otoku i 15-ak dana prije negoli je na njega u beogradskoj skupštini izvršen atentat sa smrtnim posljedicama. Upravo je tada, na Rabu, napisao svoju posljednju pjesmu „Hrvatska narodna molitva“, koju je odmah uglazbio skladatelj Josip Canić. Ovu „rapsku“ pjesmu premijerno je izveo zagrebački Građanski pjevački zbor kada su se građani okupili ispred kuće ranjenoga Radića dana 16. srpnja 1928. u Zagrebu. Tom se prilikom Radić, uveseljen pjesmom, polako spustio niza stube do ulaza svoje vile te se odatle obratio građanima. Bio je to njegov posljednji javni govor, a pjesma je ubrzo postala svojevrsnom himnom hrvatskoga seoskog stanovništva.

Radićevo ime danas nosi ulica koja vodi od Gradske lože do Pijacete.

Posljedni odmor Stjepana Radića s obitelji na otoku Rabu 1928. godine – fotografija iz autobiografskih zapisa Marije Radić “Uspomene iz života na moga blagopokojnoga supruga Stjepana Radića”