Foto: RabDanas
PROGRAM:
- I. Lukačić: Cantabo Domino
- G. Frescobaldi: Toccata II
- F. Durante: Vergin, tutto amor
- B. Pasquini: Partita sopra la Aria della Folia de Espagna
- C. Monteverdi: Lasciatemi morire
- A. Lucchesi: Sonata in F
- W.A. Mozart: Ave verum
- A. Dvorak: Gospod je pastir moj
- G. Caccini: Amor l’ ali in impegna – Ave Maria
- P. Morandi: Concerto per organo moderno
- F. Cavalli: Affe, mi fate ridere
Ljerka Očić, jedna je od najistaknutijih hrvatskih glazbenih umjetnica. Nakon završenog studija u Ljubljani u klasi prof. Huberta Berganta nastavila je usavršavanje kod svjetski priznatih umjetnika i pedagoga poput Gastona Litaizea (Francuska), prof. dr. Michaela Schneidera (Njemačka) i prof. Luigija Celeghina (Italija). Nastupala je u gotovo svim europskim zemljama, SAD-u, Australiji, Japanu, Maleziji, Rusiji, Azerbajdžanu, Gruziji, Sibiru, Ukrajini, Moldaviji, na znamenitim orguljama te u okviru glazbenih sezona svjetskih metropola od New Yorka do Moskve, Tokyja, Sidneyja i Kuala Lumpura održavši preko 1300 koncerata. Nastupa uz znamenite dirigente, orkestre i soliste, a već niz godina koncertira u duu sa slovenskim trubljačem Stankom Arnoldom. Djeluje kao redoviti profesor orgulja, komorne glazbe i kolegija „Povijesna izvođačka praksa” na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te održava majstorske tečajeve interpretacije u zemlji i inozemstvu. Članica je međunarodnih žirija orguljaških natjecanja te dobitnica niza međunarodnih i domaćih priznanja, među kojima se ističu Nagrada Milka Trnina za 1993. godinu te dvije diskografske nagrade Porin za najbolji album i najbolju solističku izvedbu koncerata J.S. Bacha (nach Vivaldi) u 2000. godini. Dobitnica je i Nagrade za doprinos glazbenoj umjetnosti Američkog biografskog instituta, a za svoj pedagoški rad primila je godišnju nagradu Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga 2008. godine. Tijekom Domovinskog rata, kao umjetnica, dala je svoj doprinos djelujući u Kriznom štabu Croatian Music Aida te održavala koncerte u ratnim zonama, za što je primila brojne zahvalnice te priznanja Hrvatske vojske.
Predsjednica je Društva za promicanje orguljske glazbene umjetnosti „Franjo Dugan”, gdje kroz različite segmente, od uređivanja notnih izdanja (redaktorski rad na cjelokupnom opusu Franje Dugana, priređivanje „Zbirke hrvatskih nepoznatih skladatelja 18. stoljeća”, redaktorski rad na zbirci „Orguljska baština grada Korčule”) do organizacije festivala i ljetnih škola (Orguljaška ljetna škola „Petar Nakić” – Rab, Festival „Petar Nakić” – Rab) predano radi na promociji hrvatske orguljske baštine.
Snimila je preko 20 nosača zvuka, a tijekom 2009. i 2010. godine čak osam novih diskografskih izdanja među kojima je i četverostruki album „Hrvatska orguljska glazba” (od renesanse do danas) u izdanju kuće Cantus d.o.o., jedinstvenu antologijsku zbirku, hommage hrvatskoj orguljskoj baštini. U povodu 220. obljetnice smrti Josepha Haydna objavila je CD „Divertimento organistico” s glazbom Haydna i Mozarta u izdanju Croatia Recordsa, koji je 2010. osvojio nagradu Porin za najbolju produkciju.
Autorica je niza televizijskih i radijskih emisija posvećenih orguljskoj glazbi (pet polusatnih dokumentarnih emisija pod nazivom „Orguljske priče iz davnine”, koje obrađuju povijesne orgulje u Hrvatskoj). Bavi se i publicistikom, pa je tako, uz stručna izdanja za potrebe studenata Muzičke akademije, 2004. objavila knjigu eseja „Orguljska umjetnost” u izdanju Matice hrvatske, a 2006. knjigu na temu novog metodičkog pristupa podučavanju orgulja, „Orgulje energija duha”. Upravo je ovu metodu predstavila u travnju 2009. u Weimaru, na poziv Akademije „Franz Liszt”. Učestalo je pozivana na glazbene akademije (Ljubljana, Weimar, Mannheim, Verona) na odražavanje seminara, posebice na temu interpretacije glazbe Girolama Frescobaldija, J.S. Bacha, M.Regera te Francuske orguljske škole (orguljski opusi F. Couperina, C. Francka, Ch.M. Widora i L. Viernea).
Idejom ujedinjavanja zvuka i likovnosti bavi se već niz godina, ne samo u svom publicističkom radu. Autorica je i nekoliko samostalnih izložbi inspiriranih orguljama i orguljskim zvukom. Godine 2011. primila je najvišu Državnu nagradu u kulturi, Godišnju nagradu „Vladimir Nazor“ za četverostruki album „Hrvatska orguljska glazba“.
U srpnju 2012. u izdanju Croatia recordsa Ljerka Očić objavila je nosač zvuka posvećenog obljetnici Franza Liszta s antologijskim djelima iz Lisztova opusa izvedenih na koncertu 22. listopada 2011. u zagrebačkoj katedrali. U veljači 2013., zajedno sa sestrom, violončelisticom Jelenom Očić, snimila je nosač zvuka za nizozemsku tvrtku „Challange records“ s djelima A. Vivaldija i J. Barrierra, koji je ocijenjen kao jedno od najboljih izdanja u 2014. godini prema časopisu „The Strad“. Godine 2013. od predsjednika, dr. Ive Josipovića, primila je odlikovanje Reda Danice s likom Marka Marulića za doprinos kulturi.
U razdoblju od 2013.-2015. u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb održava opsežni ciklus od 20 koncerata pod nazivom „Europska orguljska glazba kroz razdoblja i stilove od 16.-21. stoljeća“ na orguljama W. Eisenbartha u crkvi na Jordanovcu. Od studenog 2014. prodekanica je za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
Martina Gojčeta Silić diplomirala je 1998. u klasi prof. Snježane Bujanović-Stanislav. Nakon toga sudjeluje na brojnim majstorskim tečajevima. Na koncertnoj pozornici debitira 1995. s Mozartovim Requiemom uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem Kazushija Ona. Otada je sa Zagrebačkom filharmonijom izvela 27 različitih programa. Redovito surađuje i sa Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a s kojima je izvela preko 40 različitih programa, u rasponu od Bacha i Buxtehudea do Messiaena i Schoenberga. Stalna je suradnica Cantus ansamblea s kojim nastupa u domovini (MBZ, Osorske večeri, Tribina suvremene glazbe, Splitsko ljeto) i inozemstvu (Italija, V. Britanija, Francuska). U godini obilježavanja 100. godišnjice Mahlerove smrti sa Slovenskom filharmonijom i Zagrebačkom filharmonijom je izvela njegovu 2., 3. i 8. simfoniju (Ljubljana, Zagreb, Krakov). Na opernoj pozornici debitira 1996. kao Maddalena u Verdijevom „Rigolettu” (SNG Maribor). Od uloga koje su slijedile treba spomenuti sljedeće: Donna Elvira u Mozartovom „Don Giovanniju“, Santuzza u Mascagnijevoj „Cavalleriji rusticani“, Fenena u Verdijevom „Nabuccu“, Marfa u „Hovanščini“ M. P. Musorgskog, Olga u „E. Onjeginu“ P. I. Čajkovskog, Doma u „Eri s onoga svijeta“ J. Gotovca i druge. Surađivala je s dirigentima kao što su Mo. D. Kitaenko, V. Gergiev, M. Horvat, V. Šutej, E. Villaume, D. Calegari, L. Hager, P. Dešpalj, L. Voltolini, I. Repušić, I. Lipanović, T. Bilić, N. Bareza, D. Danzmayr i mnogi drugi.
Snimila je nekoliko nosača zvuka od kojih su tri nagrađena Porinom – Papandopulova „Hrvatska misa“, „Hrvatske božićne pjesme u obradi T. Uhlika“ i „Osorska trilogija B. Papandopulo/B. Šipuš”. Dobitnica je nagrade Milka Trnina i Vladimir Nazor za 2015.godinu.
Nastavnik je na pjevačkom odsjeku Muzičke akademije u Zagrebu, u zvanju izvanrednog profesora.