Ova fotografija govori o povijesnom i ponosnom datumu jer je 11.11.1986. godine u sustavu Vodovoda Hrvatskog primorja – južni ogranak od uvale Hrastovača na Velebitskoj strani do uvale Zaprašta na Rabu položena podmorska cijev za dovod vode od kopna na otok.

U dužini od 2.115 metara cijev je položila danska tvrtka NKT. Bila je fleksibilna da bi bolje prilegla na dno, a interesantno je reći da je u stjenku cijevi, za ono doba jedinstveno rješenje, ugrađen telekomunikacijski kabel za telekomunikacijsko povezivanje između kopna – otoka, koji doduše nije ušao u upotrebu.

OGLAS

plin-rab_banner_970x250
plin-rab_banner_970x250
plin-rab_banner_300x250

OGLAS

Na fotografiji se vide teretni brod i remorker danske tvrtke i trajekt Rapske plovidbe “Otoci” s kojeg su Rabljani i njihovi gosti promatrali polaganje podmorske cijevi.

Poslije polaganja cijevi nije se dugo čekalo da voda dođe od kopna do otoka. Međutim, voda nije došla od današnjih Hrmotina, već od izvora gotovo na samom moru i izgrađene crpne stanice Bačvica.

Izvor Bačvica, koji je južnije od Jablanca, imao je kapacitet oko 50 l/sek vode i koristila ga je najprije Novalja, pa Karlobag, zatim  područje oko Stinice i Jablanca, te Rab. Prema tadašnjim dogovorima, Rab je koristio oko 10 l/sek vode.

Radi potreba razvoja, posebno turizma, i nestašice vode na otoku poznata je velika akcija Rabljana da vlastitim snagama iskopaju kanal za polaganje vodovodnih cijevi, da bi se u sustavu moglo što prije koristiti upravo voda iz Bačvica, dok ne dođe voda iz Hrmotina.

Akcija je izvedena na način da je svaka tadašnja mjesna zajednica dobila svoju dionicu i u jednom danu iskopala tu pripadajuću dionicu.

Prema zapisima, iskopano je oko 3.500 metara kanala, a u akciji kako kopanja, tako i logistike sudjelovalo je od 850 – 1.100 ljudi.

Na cijeloj vodovodnoj trasi od Hrmotina do prekidne komore Bačvice radilo se ubrzano, što je doprinijelo da je u ljeto 1988. godine u Juričićevoj Dragi ispod vodospreme Barbat bilo svečano otvaranje vodovoda, na zadovoljstvo otočana i njihovih gostiju.

Poštujući Rab i njegove ljude, vodovod je s radnicima Vrela otvorio tadašnji Republički predsjednik Izvršnog vijeća Sabora Antun Milović, dajući time i osobno značaj tom velikom događaju.

Koristimo lijepu priliku zahvaliti se svima koji su dali svoj doprinos dovođenju vode sa kopna, jer voda život znači, a isto tako je poticaj za buduće razvojne planove i poslove potrebne za stanovništvo i gospodarstvo otoka Raba.

Autor: Dragan Andrić
Izvor: Arhiva SOUR-a "Rabljanka", u čijem sastavu su tada bile radne organizacije Rapska plovidba i Vrelo.