Foto: Gradska knjižnica Rab
Godine 1928./1929. napravljen je projekt kojim se planiralo urediti gradsko kupalište u uvali Prva Padova.
Nacrti se nalaze u Gradskoj knjižnici Rab.
Kupalište je trebalo imati veliki restoran, sunčalište te prostore za pohranu ručnika. Kako su nalagali tada uobičajeni standardi, projektirane su odvojene garderobe za žene i muškarce.
Dozvolu za podizanje kupališta na Prvoj Padovi dobio je 1923. godine češki poduzetnik nastanjen u Rabu Albert Machar (A. Mahač).
Mahač i njegova supruga, također Čehinja, Irma (kćer nasljednica Jana Kostrice) bili su vlasnici više hotelskih objekata na Rabu: Palace hotel Praha, hotela Bristol (s popratnom vilom Vilmom), vile Komensky te kupališta na Prvoj i na Trećoj Padovi. Kostrica je pak u uvali Sv. Kristofor imao ugostiteljski objekt; uz taj lokal postojale su stambena i gospodarske zgrade s uzgojem krava (od kojih se gostima prodavalo mlijeko, a seljacima gnoj). U objektima obitelji Mahač-Kostrica radilo je 1934. godine 28 ljudi. Mahač je također bio vlasnik vile Antoinette u Gornjoj ulici te dvije vile u Suhoj Punti. U svoje je objekte uveo električnu struju, a u parku Komrčar napravio je tenisko igralište.
Prava na kupališta stečena su još prije Prvoga svjetskog rata. Kupalište na Prvoj i Trećoj Padovi prije rata pripadali su vili Komensky, odnosno pansionu Praha, a kupnjom navedenih objekata njihov je vlasnik postao A. Mahač. Istovremeno, kupališta na Škveru i na Drugoj Padovi bila su u vlasništvu Frane Kukulića, odnosno Grand hotela Imperial i hotela Grand.
Prema uputi Kraljevske banske uprave, rapska općinska uprava 1938. godine donosi zaključak da je potrebno poraditi na tome da kupališta postanu općinska, pa uskoro (1940. godine) objavljuje poziv na otkup istih. Zanimljivo je i da je inženjer S. Sponza iz Šibenika pisao rapskoj općini da je spreman projektirati novo kupalište podno Komrčara ispod kojeg bi bilo potrebno napraviti mali tunel.
Projekt planiranog kupališta na Prvoj Padovi potpisuje inženjer arhitekture Vlatko Vidmar. Arhitekt Vidmar (1882. – 1855.) nakon senjske gimnazije završio je studij graditeljstva u Beču, gdje je i započeo karijeru. Pripada krugu prvih akademski školovanih hrvatskih arhitekata koji su se nakon studija u inozemstvu vratili u domovinu. Po povratku u rodnome Sušaku djeluje kao ovlašteni građevinski inženjer i arhitekt dugi niz godina, projektirajući javne zgrade i privatne vile, ponajviše na području Rijeke, Sušaka i Opatije.
Nacrte na slikama Gradskoj knjižnici Rab poklonila je gđa Mirjana Guadagnini iz Crikvenice. Riječ je o spisima iz ostavštine njezinoga oca, turističkoga djelatnika Kazimira Katnića (1922. – 1989.), učenika zidarske i klesarske škole u Crikvenici.
Materijali su pohranjeni i čuvaju se u knjižnici.
Literatura o A. Mahaču te V. Vidmaru:
– Hrvoje Turk: Povijest turizma i ugostiteljstva otoka Raba
– Senj – moj virtualni muzej (Faceboook stranica)
Izvor: Gradska knjižnica Rab
