Foto: Andrina Perić
Na Festivalskom trgu Pjaceta u petak navečer održana je projekcija kojom je zaključen “nulti dan” Rab Film Festival. Publika je imala priliku pogledati nijemi film “Financije velikog vojvode” Friedricha Wilhelma Murnaua, jednog od najznačajnijih redatelja svjetske kinematografije, točno stotinu godina nakon njegove hrvatske premijere.
Film je snimljen na Rabu, nedugo nakon što je Murnau stvorio svoj legendarni Nosferatu, a svoju premijeru u Hrvatskoj imao je 1925. godine u Zagrebu. Projekcija na Pjaceti točno 100 godina kasnije bila je pravi kulturni povratak. Posebnu atmosferu filmxke večeri zaokružila je klavirska pratnja uživo, u izvedbi proslavljenog skladatelja i pijanista Mateja Meštrovića, koji je nijemim slikama podario novu dimenziju.
Uoči same projekcije filma osnivač i direktor festivala Robert Zuber otkrio je kako se ideja za ovakav program rodila iz istraživanja lokalne povijesti:
“Došli smo do informacije da je upravo ovdje na Pjaceti prije 113 godina bilo prvo kino na Rabu. Kada smo otkrili da je i Murnau snimao film na otoku, odluka je bila jasna – vratiti film ovdje gdje mu je i mjesto. Nismo očekivali da će toliko ljudi doći na projekciju filma snimljenog prije stotinu godina, ali to je dokaz da publika voli ovakve izazove.”
Za glazbeni izazov pobrinuo se Matej Meštrović koji je film pratio uživo na koncertnom klaviru:
“Ja uvijek volim izazove – još prije 35 godina u Zagrebu sam svirao cijeli ciklus Bustera Keatona, dan za danom, gotovo bez pripreme. Za ovakav film morate biti potpuno koncentrirani jer traje 75 minuta i nema pauza. Glazba u nijemom filmu nije samo pratnja, ona je njegova duša. Publika je to sinoć mogla i osjetiti.”
Rapska publika ispunila je Pjacetu, pretvorenu u otvoreno kino pod vedrim nebom, i svjedočila trenutku u kojem je film dobio simbolično novo domaćinstvo. Projekcijom je ujedno otvoreno i novo festivalsko mjesto – Kino Murnau – čime je RAFF na poseban način spojio bogatu povijest filmske umjetnosti s rapskim lokalitetom koji je sam postao dijelom te povijesti.
Tekst: Mario Kojundžić Foto: Andrina Perić
