Tekst: SDP Rab
Na Rabu je održana javna tribina o poljoprivredi koja je, umjesto na općim porukama, završila vrlo konkretnim pitanjima o vodi, zemljištu, navodnjavanju, pristupu parcelama, preradi i tržištu.
OGLAS
OGLAS
Tribinu je organizirao SDP Rab, a sudjelovali su zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj, župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović i saborska zastupnica Marija Blažina.
Razgovor je trajao gotovo dva i pol sata, a velik dio vremena zauzela su pitanja i prijedlozi ljudi koji se poljoprivredom na Rabu stvarno bave.
OGLAS
OGLAS
Otoci nisu „mala kopna“
Marko Vešligaj predstavio je aktualne rasprave o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici Europske unije za razdoblje 2028.–2034.
Naglasio je potrebu snažnijeg i pravednijeg usmjeravanja sredstava prema aktivnim poljoprivrednicima, posebno malim i srednjim gospodarstvima te mladima. U njegovu izlaganju posebno mjesto zauzela je otočna poljoprivreda.
Vešligaj je istaknuo da otoci nisu „mala kopna“ te da otočnost nosi trajne dodatne troškove: skuplji prijevoz, male i raspršene posjede, teže uvjete za navodnjavanje i mehanizaciju, pritisak turizma i gradnje na zemljište te izraženije klimatske rizike.
Posebno je naglasio da je voda pitanje opstanka otočne proizvodnje te da bi buduća europska i nacionalna politika trebala snažnije financirati i manje lokalne sustave navodnjavanja, prikupljanje kišnice i druge prilagođene modele.
Za hrvatske otoke istaknuta je potreba posebne otočne dimenzije u nacionalnom Strateškom planu, jednostavnijih potpora malim OPG-ovima, jače podrške mladima, zaštite poljoprivrednog zemljišta i povezivanja proizvodnje s turizmom i lokalnom gastronomijom.
PGŽ planira projekt AGRO 4 ISLANDS
Župan Ivica Lukanović predstavio je razvojni smjer PGŽ-a za obnovu i jačanje otočne poljoprivrede.
Prema podacima iz njegove prezentacije, na kvarnerskim otocima nalazi se 86 posto ovčjeg fonda i 97 posto evidentiranih maslinika Županije, ali se istodobno proizvodne površine smanjuju, zemljište i pašnjaci zarastaju, a prerada i organizirani plasman zaostaju.
Za Rab je navedeno oko 400 evidentiranih poljoprivrednih gospodarstava i drugih subjekata, 921,9 hektara evidentiranog poljoprivrednog zemljišta, 2.745 ovaca i 938 košnica.
Posebno je predstavljen projekt AGRO 4 ISLANDS, planiran za razdoblje 2027.–2030., s ciljem stvaranja 100 hektara nove poljoprivrede na kvarnerskim otocima.
Projekt bi trebao obuhvatiti aktiviranje zemljišta i pašnjaka, vodu i poljoprivrednu infrastrukturu, stručnu podršku, preradu, skladištenje, logistiku, brendiranje i tržišni plasman.
Za Rab su kao razvojni naglasci izdvojeni ovčarstvo, pčelarstvo i agrumi, uz povezivanje s rapskom gastronomijom.
Jedna od konkretnih ideja su i Vrtovi naranče – ne kao ukrasni projekt, nego kao proizvodni model koji bi uključivao zemljište, navodnjavanje, izbor sorti, lokalna gospodarstva, preradu te povezivanje s Rapskom tortom i turizmom.
Pitanja iz publike otvorila niz lokalnih problema
Posebnu težinu tribini dala je rasprava s publikom.
Otvoreno je pitanje revitalizacije stare sorte grožđa koja se nekada uzgajala na Rabu. Župan Lukanović ponudio je pomoć i iskustvo koje je stekao kroz sličan proces revitalizacije kastavske belice.
Razgovaralo se i o Mundanijskom i Draškom polju te potoku koji kroz njih prolazi. Predloženo je uređenje prostora uz potok, stvaranje boljeg pristupa parcelama, izgradnja manjih prijelaza i mogućnost biciklističke staze.
Više puta otvorena je tema rapskih izvora i bušotina, korištenja sirove vode i navodnjavanja.
Posebno se razgovaralo i o Fruškoj lokvi i vatrogasnom putu, mogućnosti postavljanja cijevi za hidrante, korištenju sirove vode te očuvanju ekosustava tijekom sušnih razdoblja.
Problem nije samo koliko zemlje imamo, nego možemo li joj uopće pristupiti
Sudionici tribine upozorili su i na probleme pristupa malim obiteljskim parcelama.
U pojedinim slučajevima prodajom okolnog zemljišta nestaju ili se zatvaraju stari prolazi, pa vlasnici više ne mogu normalno pristupiti vlastitoj zemlji.
Velik problem predstavlja i usitnjenost parcela, velik broj suvlasnika te nesređeni vlasnički odnosi. Zbog toga je teško kupiti, objediniti ili aktivirati zemljište, a dodatni problem predstavljaju propisi i programi koji traže minimalnu površinu koju je u takvim okolnostima teško osigurati.
Povratnici kao primjer što sustav treba riješiti
Na tribini je predstavljen i primjer mlade obitelji koja se nakon života u Švedskoj vratila na Rab i pokrenula OPG i farmu magaraca.
Na njihovu primjeru otvorena su pitanja gradnje poljoprivrednih objekata, sufinanciranja mehanizacije, dovođenja vode i električne energije do parcela, otočno prilagođenih potpora, lakšeg plasmana domaćih proizvoda te mogućnosti razvoja agroturizma.
Takve priče pokazuju da interes za povratak i poljoprivredu postoji, ali i da povratnicima nije dovoljna samo početna financijska potpora. Potreban je sustav koji povezuje zemljište, infrastrukturu, stručnu pomoć, tržište i dodatne izvore prihoda.
Od zemlje do tržišta
Jedna od glavnih poruka tribine može se sažeti u lanac koji je predstavljen u županovoj prezentaciji:
zemljište – voda – proizvodnja – prerada – zajednički nastup – tržište.
Ako jedna karika nedostaje, proizvođač ostaje sam.
Upravo zato rasprava na Rabu nije ostala samo na pitanju poticaja.
Govorilo se o tome kako zemlju ponovno staviti u funkciju, kako osigurati vodu, kako pomoći mladim i malim proizvođačima, kako preraditi proizvod i na kraju ga dovesti do kupca.
Zaključna poruka tribine bila je kratka:
Krenimo od Raba. Krenimo konkretno.
OGLAS
OGLAS
