Uoči blagdana svetoga Mateja, zaštitnika župe Mundanije, predstavljena je monografija „Naselje Mundanije i Župa sv. Mateja“, koja povezuje povijesna istraživanja, kulturnu i vjersku baštinu te sjećanja na život i rad stanovnika ovoga rapskog naselja. Svečanošću u organizaciji Župe sv. Mateja apostola i evanđelista zaokružene su aktivnosti obilježavanja stote obljetnice posvete župne crkve sv. Ilije i 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.
Program je otvoren izvedbom hrvatske himne u interpretaciji klape Krijanca, nakon čega su se okupljenima pozdravnim riječima obratili mundanijski župnik vlč. Josip Kosić i gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić. Monografiju su predstavili zadarski nadbiskup u miru mons. dr. sc. Želimir Puljić, don Anton Šuljić, pjesnikinja i novinarka Brankica Pahljina te glavna urednica izdanja dr. sc. Milena Marijan Peranić, a predstavljanje je moderirala Margarita Čutul. Uz don Antona Šuljića, recenziju monografije potpisuje i prof. dr. Stipe Botica.
OGLAS
OGLAS
„Ova je monografija knjiga sjećanja, identiteta i ponosa, ne samo Mundanija nego i čitavoga Raba. Okupljajući iznimno bogatstvo podataka, od arheoloških tragova i povijesti župe do života ljudi i glazbene baštine, pokazuje koliko se vrijednosti može pronaći u jednom malom otočnom mjestu. U njoj se mogu prepoznati i druge otočne sredine, kojima ova knjiga može poslužiti kao uzor za istraživanje i predstavljanje vlastite prošlosti, jer upravo ondje gdje postoji sjećanje i svijest o identitetu nastaju vrijednosti. Iskreno čestitam urednici i svim suradnicima na ovom velebnom djelu, kojim se Mundanije, ali i cijeli vaš otok, mogu ponositi i predstaviti bilo gdje u svijetu“, rekao je recenzent don Anton Šuljić.
Fotografija s naslovnice kao poveznica s prošlošću
Posebno mjesto u programu pripalo je videosnimci pokojne Marije Krstačić, koja je pjevala pjesmu o Mundanijama. Okupljeni su pritom doznali da je upravo ona žena s naslovnice monografije, na kojoj je fotografirana sa sinom Andrijom početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća.
Fotografija bilježi njihov predah od gradnje obiteljskog doma, s pogledom preko obrađenih polja prema crkvama sv. Mateja i sv. Ilije. Na njoj su vidljive i nekadašnja bratovštinska kuća uz crkvu sv. Mateja, koje danas više nema, te župna kuća pokraj sv. Ilije. Osim nekadašnjega neizgrađenog krajolika, prizor čuva i svjedočanstvo danas napuštene tehnike zidanja „na kašuni“. Sva četiri zdanja prikazana na fotografiji obuhvaćena su istraživanjima u knjizi.
O iskustvu rada na monografiji govorila je Brankica Pahljina, autorica brojnih tekstova, koja je u razgovorima s mještanima prikupila i velik broj fotografija. Njezin doprinos povezao je pisanu građu s osobnim uspomenama i obiteljskim pričama, važnima za razumijevanje svakodnevice mjesta.
„Vrijednost ove monografije nije samo u njezinu bogatom sadržaju nego i u putu njezina nastajanja, koji je okupio brojne autore, kazivače, vlasnike fotografija i sve koji su nam svojim znanjem, sjećanjima i podrškom pomagali u radu. Drago mi je što su ranije objavljeni tekstovi, ali i dosad neobjavljeni razgovori sa starijim mještanima, u ovoj knjizi pronašli svoje mjesto i ostali trajno sačuvani. Zajednički nas je rad povezao, obnovio prijateljstva i približio našim precima, a budućim generacijama ostavio vrijedno polazište za istraživanje vlastitih korijena. Hvala od srca svima koji su pridonijeli nastanku knjige, a posebno glavnoj urednici na znanju, trudu, strpljenju i požrtvovnosti tijekom ovih godinu i pol dana suradnje“, rekla je Pahljina na predstavljanju.
Glavna urednica dr. sc. Milena Marijan Peranić, ujedno autorica više znanstvenih i stručnih radova u knjizi, svoj je urednički, istraživački i autorski angažman opisala kao doprinos mjestu i župi u kojoj živi posljednjih petnaestak godina.
„Pod dojmom istraživanja, posvetila sam knjigu svim vrijednim ljudima koji su kroz povijest svojim trudom, dragovoljnim radom, donacijama i žrtvovanjem gradili ovu zajednicu“, istaknula je urednica, zahvalivši autorima i suradnicima uključenima u nastanak izdanja.
„Moja je prvotna ideja bila pripremiti manju knjižicu, no zahvaljujući entuzijazmu i odazivu brojnih suradnika nastala je monografija od 460 stranica. Okupili smo 28 autora tekstova, a svi smo, uključujući mene kao urednicu, istraživali i pisali volonterski, bez naknade, pokazujući koliko se toga može ostvariti zajedništvom i dobrom voljom. Ovo je prije svega priča o običnim ljudima koji su vlastitim rukama i uz velika odricanja gradili i obnavljali crkvu svetoga Ilije te, unatoč materijalnom siromaštvu, sačuvali neprocjenjivo duhovno bogatstvo i živu tradiciju. Vjerujem da smo ovim tekstovima i fotografijama od zaborava sačuvali vrijedne činjenice, ljude i događaje, te otvorili put budućim istraživanjima. Veseli me da će knjiga ostati iza nas kao trajno svjedočanstvo o našoj tradiciji i baštini, darovano našoj djeci“, zaključila je urednica.
„Ova monografija čuva dragocjene tragove prošlosti župe sv. Mateja, ali nas istodobno potiče da u njima pronađemo putokaze za sadašnjost i budućnost. Župa nije samo institucija, nego živa zajednica i duhovni dom koji čovjeka prati u njegovim radosnim i tužnim životnim trenucima. Kulturna i duhovna baština naših predaka treba nam biti i sidro koje čuva naš identitet i jedro koje nas vodi naprijed. Zato naslijeđe ne smije ostati samo muzejski izložak, nego treba nastaviti živjeti među nama, jačajući osjećaj pripadnosti i usmjeravajući nas prema duhovnim i moralnim vrijednostima”, osvrnuo se u svojem govoru na predstavljanju i mons. dr. sc. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski emeritus.
Od arheoloških tragova i župnih kronika do školstva i svakodnevice
Monografija je podijeljena u dvije velike cjeline. Prva, naslovljena „Iz vrela prošlosti – zemlja, kamen i vjera“, donosi istraživanja povijesti, prostora i vjerskoga života Mundanija.
Uvodni rad Natalije Beg i Ranka Starca prati prošlost naselja od najstarijih poznatih tragova do sredine 20. stoljeća. Starac je kroz arheološke nalaze obradio davnu prošlost širega mundanijskog prostora i mjesta nekadašnjih vjerskih objekata, dok je Beg istražila kulturnu baštinu te otkrila zaboravljenoga autora oltarne pale sv. Mateja. Geološke posebnosti naselja obradio je dr. sc. Tihomir Marjanac, a Irena Macolić predstavila je prve katastarske mape, koje pružaju uvid u nekadašnju namjenu zemljišta i zapise mundanijskih prezimena. Iva Maškarin i Ivica Beg svojim su prilozima obuhvatili obnove crkava i župnoga dvora te aktivnosti župne zajednice u novijim desetljećima.
Milena Marijan Peranić na temelju župnoga arhiva istražila je javne vjerske i političke svečanosti u prvoj polovici 20. stoljeća, djelovanje mundanijskih križara i djevojačkoga društva Srca Isusova te književni rad nekadašnjega župnika Josipa Gržetića Krasanina. Upravo su Mundanije mjesto radnje njegova romana „Roko – pripovijest iz seljačkoga života“.
Margarita Čutul istražila je prva spominjanja mundanijskih prezimena u župnoj kronici, a vlč. dr. sc. Anton Bozanić najvažnije prekretnice župne povijesti i životopise svećenika koji su ondje služili. Među autorima je i dr. sc. Zrinka Novak koja je donijela velik broj novih podataka o radu najvažnijeg udruženja Mundanijaca tijekom prethodnih stoljeća – bratovštine sv. Mateja apostola, dok je akademski kipar Mladen Šćerbe pridonio književnoumjetničkim esejom nadahnutim žrtvom težaka koji su gradili crkvu sv. Ilije.
Druga cjelina, „Mundanijska flaniranja“, otvara niz tema iz društvenoga života, obrazovanja, glazbene baštine, gospodarstva i osobnih sjećanja. Povjesničar Lucian Borić obradio je povijest školstva, s naglaskom na prvu polovicu 20. stoljeća, te temu Domovinskoga rata kroz sjećanja Mundanijca koji je bio zapovjednik u Hrvatskoj vojsci. Među zanimljivostima iz povijesti školstva izdvojen je podatak da je mundanijska škola u jednom razdoblju imala oko dvjesto učenika.
Važan doprinos očuvanju nematerijalne baštine dao je etnomuzikolog dr. sc. Joško Ćaleta, koji je za potrebe monografije istraživao pjevanje u Mundanijama, razgovarao sa župljanima i izradio transkripcije starih napjeva mundanijskih i rapskih „pivača“. Dragocjenu građu predstavljaju i videosvjedočanstva koja je Sanjin Badurina prije dvadesetak godina snimao s tada najstarijim Mundanijcima, surađujući s Brankicom Pahljinom i vlč. Zvonimirom Badurinom Dudićem. Zahvaljujući tim zapisima, sačuvane su priče ljudi koji više nisu među živima.
Knjiga donosi i intervju Mire Belamarić s mundanijskom primaljom Matijom Pahljina, objavljen u listu „Rab“ 1987. godine, kao i tekst Ružice Kaštelan o benediktinki sestri Skolastici, rodom iz Mundanija. Vlč. Božidar Volarić zapisao je obiteljska sjećanja povezana sa župnom domaćicom, Vesna Beg predstavila aktivnosti zajednice bračnih parova Kraljica Mira, a Dolores Španjol kreativni rad mundanijskih radionica. Brankica Pahljina, uz ranije objavljene članke i razgovore sa starijim župljanima, uvrstila je i intervju sa sestrom Beatrice, misionarkom iz Mundanija koja djeluje u Južnoj Americi.
Književnu sliku mjesta upotpunjuje izbor tekstova koji je priredio Marko Blagdan, dok Luka Perčinić piše o turizmu, a Željko Peran o poljoprivredi, stočarstvu i nekadašnjoj proizvodnji domaćih proizvoda. Josip Fafanđel čakavskim je izričajem oživio sjećanja na mundanijski dom i vrijeme kada je mjesto bilo važno otočno središte glazbe i zabave.
Hrvoje Hodak istražio je stare medijske objave o osnivanju rapskoga Planinarskog društva i izgradnji prve planinarske staze na Kamenjaku, Milivoj Ličina opisao akciju spašavanja turista na tom području, a Josip Badurina zabilježio misnu svečanost održanu u sklopu obljetničkoga programa. Posebno je istaknuta važnost župnika koji su kroz povijest vodili kronike i bilježili događaje, kao i fra Odorika Badurine, čiji je rad na prikupljanju i usustavljivanju podataka ostavio važan temelj za današnja istraživanja.
Završnica obljetničkog programa
Predstavljanje monografije posljednja je u nizu povezanih aktivnosti posvećenih obljetnici crkve sv. Ilije. Program je ranije obuhvatio misno slavlje koje je predvodio krčki biskup mons. Ivica Petanjak te otkrivanje i blagoslov prigodnoga spomenika – krstionice – ispred crkve. Povijesno polazište projekta bilo je sudjelovanje crkve sv. Ilije u obilježavanju tisućgodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine, o čemu i danas svjedoči spomen-ploča iznad njezina ulaza.
U znak zahvalnosti za doprinos nastanku monografije, župnik vlč. Josip Kosić uručio je knjige prisutnim autorima, uz pomoć ministrantice Monike Maškarin. Na kraju se okupljenima obratio i dekan Rapskoga dekanata mons. Mladen Mrakovčić.
Glazbeni dio večeri zaokružila je klapa Krijanca, koja je tijekom programa izvela „Zvona moga grada“, a okupljene na završetku ispratila pjesmom „Izliči me“. Predstavljanjem je zaključeno obljetničko slavlje, dok je monografija ostala njegov trajni rezultat – zapis o prostoru, vjeri i svakodnevici Mundanija, ali ponajprije o ljudima čiji su rad i život oblikovali zajednicu.
Autor: Lucian Borić Fotogalerija: Sanjin Badurina Piloto
OGLAS
OGLAS
