Foto: Erich Mercker, "Blick auf die Kirche von Rab" - Izvor: MutualArt
Njemački umjetnik Erich Mercker najpoznatiji je po svojim detaljnim i ekspresivnim prikazima industrijskih prizora, no stvorio je i velik broj pejzaža, veduta i prizora iz luka među kojima se ističe i njegovo ulje na kartonu „Pogled na rapsku crkvu“ (Blick auf die Kirche von Rab). Dakako, Mercker je i svoje pejzaže slikao s jednakom strašću i energijom kao i industrijske kompozicije.
Mercker je rođen u njemački okupiranoj provinciji Francuske. Njegov otac bio je vojni časnik, pa je Mercker već u ranom djetinjstvu postao svjestan pitanja nacionalnog ponosa i odanosti. Kao dijete je neko vrijeme proveo i u industrijskom gradu Mainzu, okruženju koje je u njemu pobudilo doživotnu fascinaciju mehanizacijom i životom ljudi u industrijskim gradovima.
Preseljenje obitelji u München ipak je bilo ključno za buđenje Merckerova umjetničkog interesa. München je bio središte umjetničke strasti i moći u Njemačkoj te je zasigurno pružio veliku podršku Merckerovu razvoju. Međutim, nije pohađao umjetničke škole niti primio formalno obrazovanje u tom području. Umjesto toga, školovao se za građevinskog inženjera.
Dok je produbljivao tehničko znanje o strojevima, činilo se da se u njemu još više bude umjetničke sklonosti. Mercker to više nije mogao ignorirati: slikarstvo je postalo njegova profesija, a industrijski prizori njegovi odabrani motivi. Iako je većinom bio samouk, određenu poduku primio je od berlinskog slikara Martina Körtea.
Veliku je inspiraciju ipak crpio iz rada impresionista i francuske Barbizonske škole. Obje struje bile su usmjerene na slikanje iz prirode, prožimajući svoja djela emocionalnom niti koja je činila njihovu srž.
Mercker je isti pristup unosio u svoja djela, i emocionalno i tehnički, koristeći slobodne poteze kistom i špahtlama kako bi stvorio dramatične nanose boja.
Zanimljivo je spomenuti i to da je osamnaest Merckerovih slika kupila Nacistička stranka u godinama koje su prethodile Drugom svjetskom ratu. Hitler je također ukrasio svoju privatnu rezidenciju sa još šest Merckerovih slika. Očito je da su nacisti bili korisni za Merckerovu karijeru i da je njegova umjetnost jako dobro prolazila pod njihovim režimom. Unatoč tome, Mercker je 1945. izrazio užas nad njihovim postupcima. No, bez obzira na to da li je njegovo članstvo u stranci bilo motivirano uvjerenjem ili pukim očuvanjem karijere – Mercker više nikada nije doživio isti uspjeh kakav je imao za vrijeme nacističke vlasti.
Ipak, Mercker je i nakon rata ostao aktivan član njemačke umjetničke scene sve do svoje smrti 1973. godine. Godine 1965. dodijeljena mu je čast da postane predsjednik Umjetničkog društva u Münchenu (Münchener Künstlergenossenschaft).
Priredio: Hrvoje Hodak | izvor: MutualArt
