Foto: Andrina Perić
Prošlog petka i subote, 25. i 26. listopada 2024. u prostorijama OŠ Ivana Rabljanina održali su se 3. LogoteRapski susreti.
Organizacija ovoga susreta potaknuta je sjećanjem na našu dragu Rabljanku, psihijatricu i logoterapeutkinju – Cvijetu Pahljinu.
Cvijeta Pahljina rođena je na Rabu (na Pjaceti!) 1943. godine. S otoka je otišla na studij medicine te je specijalizirala psihijatriju.
Kroz godine psihijatrijskog rada upoznala se s literaturom Viktora E. Frankla koja joj je od početka bila vrlo bliska i korisna u njenom radu.
Životni put Viktora E. Frankla
Viktor E. Frankl bio je psihijatar, neurolog i – utemeljitelj psihoterapijskog smjera – logoterapije, rođen 1905. godine u predgrađu Beča u židovskoj obitelji. Prošao je pakao četiri koncentracijska logora, a činjenica da je bio liječnik u više mu je navrata poštedjela život.
Prijetnja smrću bila je sveprisutna, pa nije ni čudo što su “gotovo svi razmišljali o samoubojstvu”. Frankl je opisao kako je “normalna” reakcija zatvorenika na takve uvjete “otupljivanje emocija”, a zbog premlaćivanja, smrti i ponižavanja svakih sat vremena, ljudi su bili desenzibilizirani. On se osobno trudio svakim djelićem svoga bića da ne otvrdne ili otupi. Nije mogao promijeniti svoje okolnosti i nije mogao poštedjeti svoje roditelje i ženu od njihove prerane smrti u rukama nacista, ali je mogao podignuti bezbrojne druge ljude koji su izgubili volju za životom!
Smisao života prema Franklu
Frankl je imao otkriće na najmračnijem, najokrutnijem od svih mjesta, logoru: “…tada sam shvatio značenje najveće tajne koju ljudska poezija i ljudska misao i vjerovanje moraju prenijeti: spasenje čovjeka je kroz ljubav i u ljubavi.”
Nakon što je preživio Hitlerovo “Konačno rješenje” i rekonstruirao svoj zaplijenjeni rukopis o logoterapiji, Frankl je razvio i usavršio svoju terapiju utemeljenu na smislu.
Naime, grčka riječ ”logos” se prevodi kao smisao, a po logoterapiji potreba za smislom je osnovna pokretačka snaga čovjeka.
Frankl je ustvrdio da, kada čovjek juri za prolaznim, poput novca, slave, sreće ili uspjeha, neizbježno postaje upleten u mrežu besmisla. Ta se besmislenost očituje kroz tjeskobu, depresiju, ovisnost o alkoholu i drogama te samoubojstvo.
Vjerovao je da je uzrok egzistencijalnih frustracija uvjerenje da je život dobar samo onda kada imamo sve što trebamo i želimo.
Frankl je vjerovao da smo egzistencijalno frustrirani zato što naša duhovna čežnja nije ispunjena. Duboko u svakom pojedincu postoji potreba za svrhom i za nečim ili nekim za što će živjeti, a to je nazvao duhovnom dimenzijom čovjeka.
Frankl je shvatio da je patnja neizbježna nuspojava ljudskog stanja, na koju možemo odgovoriti neprilagodljivo ili dostojanstveno i pribrano. Za njega i druge logoterapeute, ono što je neophodno je pronaći svrhu u “biti za nešto” i “biti za nekoga”. Ljepota i jedinstvenost logoterapije počivaju na njenoj dubokoj vjeri u vrijednost čovječanstva i samog života.
Cjeloživotna edukacija
Cvijeta Pahljina odlučila je u svojoj 61. godini upisati studij logoterapije u Beču, kod prof. Elisabeth Lukas, najbolje učenice Viktora Frankla.
Po dobivenoj diplomi za logoterapeuta započela je s edukacijom logoterapije u Sloveniji 2010. godine te u Hrvatskoj 2011. godine. Cvijeta Pahljina doktorirala je 2019. godine na temu “Utjecaj logopedagoške edukacije učitelja na doživljaj profesionalnoga identiteta, profesionalno i osobno zadovoljstvo te na smisao života i poziva”.
Oduvijek je željela da logoterapija bude pružena Rabljanima. Treći po redu LogoteRapski susreti organizirani su u sklopu udruge Logos na čelu s Barbarom Pahljinom, kćerkom dr. Cvijete Pahljine, te ispunjavaju plemenitu želju njezine majke.
S ciljem osnaživanja profesionalne identifikacije nastavnika i profesora, doživljaja smisla odgojno-obrazovnog posla, zadovoljstva poslom i jačanja njihove orijentacije na posao kao poziv, te psihoterapijske pomoći, educirani psihoterapeuti-logoterapeuti pružili su ovoga vikenda svoje usluge u obliku predavanja i edukativnih radionica u svrhu provođenja programa za edukatore djece školskog uzrasta (osnovna i srednja škola).
Izrazito zanimljive i bitne teme koje su se obrađivale kroz predavanja i radionice su bile:
1. Sloboda i odgovornost (osnove logoterapije).
1.1. Odlučivanje kroz korake.
2. Strah i konflikti: pravilno postupanje prema kolegama i učenicima u
profesionalnom radu
2.1. Logoterapijske metode kroz primjere u radu s djecom, učenicima i kolegama
3. Nenasilna komunikacija
3.1. Snaga riječi – moć stvaranja vlastite stvarnosti (ostvarivanje kroz vrijednosti)
4. Stres i sindrom sagorijevanja
4.1. Kako se nositi s izazovima u radu s djecom? (postavljanje zdravih granica
prema sebi i djetetu/učeniku/kolegi)
5. Kako postupati s djetetom s psihološkim ranama?
5.1. Regulacija emocija kod djece
Predavači su bili stručnjaci iz raznih područja, no sve njih su životni putevi usmjerili na studij logoterapije: svi su završili studij Logoterapije kod psihijatrice dr. sci. Cvijete Pahljine u Zagrebu u sklopu logoterapijske škole LOGOS akreditirane od strane Viktor Frankl Instituta u Beču.
- KREŠIMIR BUTKOVIĆ je književnik, kolumnist, recenzent, tekstopisac za brojne glazbenike te je član DKH ogranak u Rijeci.
- MATEJ ČULJAK, psiholog, logoterapeut, dječji i integrativni terapeut. Radi u dječjem vrtiću grada Zagreba od 2013. godine u funkciji stručnog suradnika, psihologa i mentora.
- SERGIJE DRAŽIĆ ekonomist s bogatim radnim iskustvom, logoterapeut, predsjednik Udruge 101. brigade.
- HELENA GRUBIŠIĆ logoterapeutkinja, socijalna radnica u INSULI, županijskoj specijalnoj bolnici za psihijatriju i rehabilitaciju.
- IVANKA VANA JAKIĆ Magistrirala je azijske jezike i književnost na istraživačkom sveučilištu u Washingtonu, USA, u sklopu kojeg je napisala recenzirani rad o tibetskoj nauci-Kalachakri. 1993. osniva Međunarodnu fondaciju za Zone mira s ciljem da odabrana vjerska sveta mjesta budu zaštićene zone mira kako bi se stvorili prostori mira, pravde i jakih institucija i logoterapeutkinja.
- ROSANDA KRSTINIĆ-GUŠČIĆ psihologinja, osnivačica čuvališta za djecu sa teškoćama u razvoju, koje slijedom Zakona prerasta u Dječji vrtić «Snoopy» sa inkluzijom djece s teškoćama u razvoju. Pokrenula je rad Savjetovališa za provođenje psihološke pomoći za djecu, mladež i obitelj koje i danas djeluje pri GD Crvenog križa Rab. Nakon 14 godina edukacije, didaktičke analize i supervizije svog rada, 2007. stiječe zvanje Psihoanalitičkog psihoterapeuta djece i adolescenata. Otvorila je Privatnu psihološku praksu «Matrix» 2008. godine, te radi na poslovima iz područja psihoterapije, savjetovanja, psihodijagnostike i medicine rada na Rabu i u Rijeci. Bivša je dogradonačelnica i gradonačelnica Raba te logoterapeutkinja.
- ALEKSANDRA ZOE KRUŠELJ Radi školi za logoterapeute od 2019. godine kao osobni terapeut i supervizor logoterapeuta-psihoterapeuta na izobrazbi, bavi se individualnom psihoterapijom, bračnom i obiteljskom terapijom, savjetovanjem i razvojnim vještinama kod djece i adolescenata te logoterapijskim pristupom u radu s djecom s posebnim potrebama.
- VESNA TOMLJANOVIĆ profesorica je filozofije i sociologije, novinarka i diplomirana logoterapeutkinja.
- TANJA ZUDENIGO diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu kao profesor bilogije te je u sklopu te edukacije položila i ispite za pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu nastavnika na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Radi školi za logoterapeute od 2019. godine kao osobni terapeut i supervizor logoterapeuta-psihoterapeuta na izobrazbi.
- ANA KRALJ koja se trenutno bavi pisanjem doktorskog rada iz područja egzistencijalne filozofije s naglaskom upravo na Viktora Frankla i logoterapiju, a koja je pokazala i t mogućnosti organizacije učenja i učenje pomoću tehnika učenja.
- SLOBODAN VUJASINOVIĆ, dr. med., specijalista za psihosomatiku i dermatokirurgiju te logoterapeut.
Zainteresirani imaju priliku prisustvovati i drugom predavanju te radionicama u sklopu ciklusa za nastavnike i profesore, a koje će se održati 29. studenog 2024.
Organizatori su prije svega zahvalili OŠ Ivana Rabljanina i ravnateljici profesorici Anamari Šarin koja im je omogućila korištenje prostora škole te direktorici turističke zajednice Ivani Matušan koja je svojim prisutstvom podržala njihov rad. Zahvalili su i Valamaru, Velumu, Vilmi, Petri, Pučkom otvorenom učilištu, kao i Radio Rabu te portalu Rab Danas.
Tekst i foto: Andrina Perić Izvor informacija: Tanja Zudenigo