Foto: Andrej Radalj
Teraca tete Nevenke ostat će mi u sjećanju po tome što je nama, mulariji s Gornje ulice, služila za gledanje filmova u Ljetnom kinu. Istina, malo je zvuk kasnio pa su loše sinkronizirani kung-fu filmovi zvučali još gore, ali sumnjam da ću bilo koje IMAX-kino upamtiti tako živo kao tu teracu. Osim njene funkcije VIP-lože za projekcije u Ljetnom kinu, istu teracu teta Nevenka je koristila i kao hranilište za različite životinje.
Piše: Patrik Krstinić
Iz arhive Rapskog lista br. 21, str. 41-43 (travanj 2013.)
Sjećam se jednog sivosmeđega galeba kojeg je tamo hranila zajedno s još nekoliko ćoravih i cotavih mačaka pa je postao toliko pitom da je jeo iz ruke. Mačke je uglavnom zvala Mikić i Tikić, a toga smeđega galeba zvala je Martin. Ne sjećam se što se dogodilo s Martinom. Znam samo da je nestao prije nego se preobrazio u bijelog, odraslog Martina. Od tada su svi sivosmeđi galebovi za mene Martini.
Siguran sam da velik broj Rabljana ne zna da su Martini zapravo mladi galebovi koji mitarenjem kroz nekoliko godina mjenjaju svoje perje odrastajući u bijele, zrele galebove. U akvatoriju otoka Raba uz galebove žive i druge morske ptice koje slabo poznajemo. Ovo je prvi dio priče o nekoliko vrsta morskih ptica koje se najćešće viđaju u okolici našeg otoka.
Galeb klaukavac (Larus cachinnans)
Galeb klaukavac pripada skupini velikih galebova i najveći je veliki galeb juga Europe. Svojim izgledom sličan je srebrnastom galebu (Larus argentatus) i sjevernom galebu, od kojih se razlikuje u nekoliko detalja: žućim nogama, sivkastožutim okom, cinober očnim prstenom, izražajnije žutim kljunom s većom crvenom mrljom, tamnijim primarnim perima i tamnije sivim leđima.
KROVOVI – GNIJEZDEĆE HRIDI U MORU ASFALTA
Prije nekoliko godina u gradu Rijeci zamijećeno je pojavljivanje mladih, tek opernatjelih galebova, u razdoblju od travnja do lipnja. Sumnje o formiranju gnijezdećih kolonija na krovovima zgrada uskoro su potvrđene, a gniježđenje galebova klaukavaca zamjećeno je i u drugim urbanim sredinama gdje je ova vrsta rasprostranjena.
Veličina od vrha kljuna do vrha repa je 56 – 68 cm, raspon krila između 140 i 150 cm, a težina 800 – 1500 g. Nakon izlijetanja iz gnijezda mladi klaukavci veličinom su jednaki odraslima, ali smeđe obojeni, a naredne se tri godine juvenilno smeđe perje sa svakim mitarenjem mijenja u sivo i bijelo perje. Potpunu preobrazbu u odrasle jedinke doživljavaju u četvrtoj godini života.
Klaukavac je rasprostranjen u cijeloj istočnoj Europi, Bliskom istoku, sjevrozapadnoj Africi i centralnoj Aziji. Populacije iz centralne Azije u zimskim mjesecima migriraju do obala Kine i Indije, dok su populacije u ostalim krajevima svijeta uglavnom teritorijalne i zadržavaju se na istom prostoru ili poduzimaju kratke lokalne migracije. Iako se većina prstenovanih galebova klaukavaca s jadranskih gnijezdećih kolonija zadržava u regiji, potvrđeni su nalazi jedinki u Mađarskoj, Rumunjskoj i Nizozemskoj.
Klaukavci s gniježđenjem započinju u ožujku (kod nas u travnju) i tom prilikom formiraju kolonije uglavnom na napuštenim otocima i hridima. Najbliže kolonije otoku Rabu nalaze se na otocima Malom i Velom Lagnju, Malom i Velom Dolfinu, Malom i Velom Ćutinu te Trsteniku.
Ove kolonije mogu brojati od stotinjak do nekoliko stotina gnijezdećih parova. Gnijezda su jednostavno građena, uglavnom od okolne vegetacije, perja, raznih naplavina koje samo naslažu kružno na tlu. Ženka izliježe 3 – 4 zelenkastosivo prošaranih jaja na kojima leže oba roditelja 26 – 30 dana, a mladi opernate za 5 – 6 tjedana. U ovom razdoblju odrasli galebovi vrlo su osjetljivi na uznemiravanje pa će cijela kolonija pokušati otjerati uljeza bučnim i koordiniranim zračnim napadom koji uključuje zalijetanje i bombardiranje izmetom.
Prehrana klaukavaca najvećim se dijelom sastoji od ribe i morskih beskralježnjaka. Međutim, njihova prilagodljivost omogućuje im da se hrane širokim spektrom različite hrane. Često ih se može vidjeti kako se hrane kukcima i gujavicama na tek izoranim poljima, a ponekad se na osamljenim morskim hridima mogu pronaći nakupine koštica maslina koje su tamo dospjele tako što su prošle kroz probavni sustav galeba. Galebovi su vrlo proždrljivi i nasrtljivi pa često međusobno kradu pronađenu hranu. Drastičnim smanjenjem ribljeg fonda i povećanjem odlaganja komunalnog otpada galebovi se sve više prehranju na smetlištima. Tako je, primjerice, najveća negnijezdeća populacija galebova u Hrvatskoj zabilježena na zagrebačkom deponiju Jakuševac.
Galeb klaukavac oportunistička je vrsta koja je kroz generacije naučila koristiti sve „blagodati“ ljudske civilizacije. Upravo zato njegov položaj nije globalno ugrožen, a brojnost mu je u konstantnom porastu. Bez obzira na njegovu brojnost, za štetu prouzročenu nedopuštenom radnjom (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, ozljeđivanje, ubijanje te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla) utvrđena je kazna u visini od 1.600,00 kn.
Riječni galeb (Larus ridibundus)
Riječni galeb značajno je manji od klaukavca. Dužina tijela mu je 38 – 44 cm, raspon krila 94 – 105 cm, a težina 200 – 400 g. Karakteristično za ovu vrstu je tamnosmeđe obojena glava za vrijeme sezone parenja. Ipak, ovako obojene jedinke gotovo je nemoguće vidjeti u akvatoriju Raba obzirom da se gnijezdi u nizinama na kontinentu. U zimskom periodu, kada je čest na obali Jadrana, gubi smeđe obojeno perje s glave te mu ostane samo jedna tamna mrlja iza oka. Bijelog je trbuha, svjetlosivih leđa, crnih vrhova krila te crvenih nogu i kljuna. Mladi riječni galebovi gusto su ispjegani narančastosmeđom bojom koju potpuno zamjenjuju odraslim ruhom u drugoj godini života.
ŠPAROGE S JAJIMA
Stariji rabljani sjećaju se kako su u razdoblju od kraja Drugoga svjetskog rata pa sve do procvata turizma 80-ih godina prošlog stoljeća redovito u proljeće odlazili na Dolfin, Laganj i Trstenik u potrazi za šparogama i galebljim jajima. Sakupljanje galebljih jaja danas je gotovo u potpunosti zaboravljeno. Možda i bolje da je tako, s obzirom da se većinom hrane na obližnjim smetlištima čime u organizam unose velike količine toksičnih spojeva koji u konačnici završavaju u njihovim jajima.
Ova se vrsta gnijezdi u većem dijelu Europe i Azije (osim na krajnjim sjevernim predjelima) te u sjevernoj Africi i na sjeverozapadu Sjeverne Amerike. Premda je imenom specifično definiran, život riječnoga galeba nije vezan isključivo za rijeke. Primjerice, zimski period provode na južnijim geografskim širinama kada ih se može vidjeti na obalama mora i u blizini gradova, pa tako i na Rabu. Većina riječnih galebova koji zimuju u Hrvatskoj gnijezde se u sjevernoj i istočnoj Europi, a procijenjeno je da se u nizinskoj Hrvatskoj gnijezdi između 500 i 2000 parova.
Ove društvene ptice uglavnom se zadržavaju u jatima ili manjim grupama. Hrane se ribom, manjim morskim i terestričkim beskralježnjacima, ali slično kao i galebovi klaukavci, veći dio godine provode hraneći se na odlagalištima otpada, posebno u zimskim mjesecima.
Riječni je galeb gnjezdarica plitkih močvara i ribnjaka, a više desetaka, ili čak stotinu, parova formiraju zajedničku koloniju, nerijetko zajedno s čigrama. Gnijezdo najčešće grade na vodi od vodenih biljaka. Leglo se sastoji od tri šarena jaja čija inkubacija traje do 26 dana, a mladi ptići potpuno promijene juvenilno paperje nakon 35 dana.
Brojnost populacija riječnih galebova u konstantnom je opadanju. Procjenjeno je da se tijekom posljednjeg desetljeća njihova ukupna brojnost smanjila za nešto manje od 10 %. Glavni je razlog smanjenja brojnosti osjetljivost na određene bolesti, kao što su ptičja gripa i ptičji botulizam. Premda ovaj trend još uvijek nije zabrinjavajući, u Republici Hrvatskoj za štetu prouzročenu nedopuštenom radnjom (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, ozljeđivanje, ubijanje te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla) utvrđena je kazna u visini od 1.600,00 kn.
Simbolika galeba uz našu obalu
Gotovo svaka morska umjetnička duša svoju čežnju za morem izrazila je kroz simboliku galeba. U različitim svjetskim kulturama, pa tako i kod nas, galeb označava ideal slobode. Uz obalu Jadrana ova uzvišena simbolika zahvaća i sferu seksualnih sloboda, točnije, neozakonjenu poligamiju. Ovakvo preneseno značenje potpuno je neosnovano jer su galebovi, kao i većina ptica, unutar sezone parenja izrazito monogamni. Za razliku od njih, jadranski galebovi (galebine) u sezoni parenja često mijenjaju partnerice. Za toplih ljetnih večeri njihovo „živo klicanje na osamama blizu mora“ uglavnom je usmjereno prema stranim djevojkama i ženama kod kojih nezaustavljivo potiču estrus. Navedeni obrazac ponašanja češći je kod sisavaca pa bi možda primjerenije bilo kada bi se, umjesto galeba, koristili kunić ili zec (kunjila ili zečina) za potrebe ove alegorije.
