Foto: Ana Konestra / Iskopavanje na otočiću Lukovcu
U sklopu projekta Arheološka topografija otoka Raba, tijekom rujna 2023. g. provela su se arheološka istraživanja na području Lopara, na lokalitetima Beli grad u uvali Podšilo i na otočiću Lukovcu. Projekt se provodi već 10 godina s ciljem cjelovitoga sagledavanja arheološke baštine otoka Raba, a posljednjih se godina značajnije fokusira na područje Lopara.
Istraživanja provode Institut za arheologiju iz Zagreba i Institut za arheologiju Sveučilišta Kardinala Stefana Wyszyńskog u Varšavi, pod vodstvom dr. sc. Ane Konestre i prof. dr. Fabiana Welca, te u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu. U istraživanjima su sudjelovali stručnjaci, doktorandi i studenti arheologije iz Poljske, Latvije i Hrvatske. Financiranje istraživanja osigurano je sredstvima Centra za kulturu i sport Lopar, koji je pružio i logističku pomoć arheolozima, projekta Poljskog Nacionalnog znanstvenog centra te Sveučilišta u Varšavi.
Radovima u uvali Podšilo dodatno su definirane kasne faze korištenja velike rimske vile koja je otkrivena tijekom prethodnih godina. Riječ je o ostacima drvene arhitekture koja je zauzela prostor napuštene ili već znatno oštećene rimske građevine i to u stoljećima kasne antike – 6. i moguće 7. st. Moguće je da su ovdje boravile manje grupe ljudi koji su obrađivali okolno područje, koristili ga za ispašu ili radili na razgradnji – recikliranju – elemenata rimskoga zdanja. Ovi izuzetno vrijedni podaci, koji su regionalno još uvijek rijetki, pružaju uvid u razdoblje sutona Rimskoga Carstva, odnosno Bizantsko-gotskog rata i desetljeća koja su mu uslijedila. Ipak, pokretni nalazi, mahom ulomci keramike i stakla (posuđa za kuhanje, serviranje hrane i piće te transport namirnica) govore u prilog postojanja još uvijek žive trgovine sa svim područjima Mediterana.
Već desetljećima poznati lokalitet na otočiću Lukovcu nekoliko je puta bio u fokusu interesa arheologa. Poznato je stoga da se ovdje nalazi manja utvrda s crkvom i cisternom. Zahvaljujući geofizičkim mjerenjima (metoda koju su arheolozi „posudili“ iz geologije i koja omogućava detekciju podzemnih ostataka bez kopanja) utvrđeno je kako se na otočiću nalazi i niz drugih građevina, no osim njihova tlocrta ova nam metoda ne pruža dodatne podatke. Stoga je tijekom ovogodišnje kampanje provedeno probno istraživanje kojim su zahvaćeni dijelovi crkve, cisterne i jedan od naznačenih objekata. Utvrđeno je kako je apsida crkve kružna, s vanjske strane posjeduje istake – lezene, a s unutarnje građenu klupu, vjerojatno za kler. Najbliži primjer takve crkve nalazi se na rapskoj utvrdi sv. Kuzme i Damjana iznad Barbata. Unutar cisterne istraženi su slojevi otpada vrlo bogati keramičkim nalazima, ali i ostacima životinjskih kosti, čija će obrada pružiti podatke o prehrani žitelja utvrde. Istraženi objekt pružio je pak vrlo zanimljive nalaze u vidu tehnika gradnje, ali i korištenoga kućnog inventara. Ovdje su tako nađene, na Jadranu za sada rijetke amfore iz Egipta i Egeje, koje je moguće datirati u 6. i 7. stoljeće. Iako se na istočnom Jadranu, pa tako i na Kvarneru, nalazi cijeli niz sličnih kasnoantičkih lokaliteta, na njima se rijetko provode arheološka iskopavanja, stoga su prikupljeni podaci, iako još uvijek preliminarni, za arheologe iznimno značajni.
Valja naglasiti da se oba istražena lokaliteta nalaze na iznimno turistički frekventnim položajima te su već uključeni u arheološke staze projekta Rab archaeological traces, a daljnja će istraživanja omogućiti dodatno obogaćivanje kulturne ponude Lopara, čija se arheološka baština iz godine u godinu profilira kao iznimno zanimljiva i važna ne samo u regionalnim okvirima, već i šire.
Autorica: Ana Konestra
