Foto: Ruža Kaštelan
Prirodno je i lako prihvatiti situacije koje nam čine život ugodnim, čak i kad ih nismo izabrali. Problem nastaje kad naiđemo na nešto što nam se ne sviđa, što nam proturječi i izaziva patnju. A kako bismo postali doista slobodni, često moramo ‘ izabrati ‘ ono što nismo htjeli ni pod koju cijenu. To je paradoksalan zakon: Ne možemo postati doista slobodni ako ne prihvatimo činjenicu da nismo uvijek slobodni!
Tako na početku otoka imamo Gospu Karmelsku u Barbatu, koja je zavjetni blagdan, i Barbaćani su se njoj u zavjet utjecali. I tu su mnogobrojni darovi, zavjetni, koji su skupljani tokom povijesti, ali ne samo mještana, već su dolazilo se sa cijelog otoka pa i iz mjesta Luna, s otoka Paga, brodicama su stizali na blagdan Karmenice.
Oltar Gospe Karmelske posvetio je 8.11.1716. godine rapski biskup Vicentius Lessius (Lešić). Stari kip nabavljen je 1874. a do kada je vjerojatno bila na njegovom mjestu slika. Tada je „Bratovština“ već bila brojna. Brojila je što muških, što ženskih 165 članova, a Barbat je tada imao 645 stanovnika. Dotrajali kip uklonjen je 1975. godine, ali je i nedavno obnovljen. Mnogi su stari Barbaćani, a i ostali hodočasnici pred kipom Gospe od Karmela i oko crkve klečeći, krvavih koljena isprosili mnoge milosti, te ostavljali svoje zavjetne darove u znak zahvalnosti.
Otok počinje i završava s Gospom
Ove je godine euharistijsko slavlje predvodio fra Ivica Strčić, župnik iz Kampora, u koncelebraciji svećenika sa cijelog otoka, i vlč. Franka Markulića, župnika iz Luna, a koji je rodom iz Barbata. Fra Ivica se u svojoj homiliji osvrnuo na samo značenje blagdana:
– “Evo danas slavimo Gospu Karmelsku, koja je dobila ime po brdu Karmelu koji se nalazi u Palestini, uz obalu Sredozemnog mora, gdje je prorok Ilija branio vjeru u Izraelu. Sama riječ Karmel znači plodna zemlja, plodni vrt. Tumači Svetoga pisma vele da je Karmel slika Božje prisutnosti i plodnosti koju Njegova milost donosi. Karmel je ujedno slika Djevice Marije, koja je osjenjena Duhom Svetim postala mjestom Božje prisutnosti i blagoslovom svima koji žeđaju za Bogom živim i pravim“, te je nastavio pitanjem zašto smo došli slaviti ovaj blagdan:
– “Mi smo došli danas ovdje da Mariju uzmemo k sebi, da ju ponesemo sa sobom u svoj život, u svoje dane rada, u svoje odnose, da Ona bude onda mjerilo našeg ponašanja, a mjerilo je njezin sin Isus Krist. I Marija će nam u srcu pokazati kako se kao ljudi, kao kršćani, ponašati onako kako Isus to želi. Jer to je onda mjera koja nije dobra samo za neke, nego je ta mjera dobra za sve, za mene, za tebe, za one koje ću susresti, i to će onda biti ono ponašanje koje nam treba. Ako Mariju ne uzmemo k sebi, onda smo u opasnosti postati životni materijalisti koji svojim ponašanjem stojimo daleko od Boga i od Božje blizine. I u ovoj Karmenici možemo istaknuti tri važe Gospine poruke; prva je molitva, druga je priznati Isusa svojim otkupiteljem i treća poruka današnjeg blagdana je strpljivo i ustrajno s Djevicom Marijom i Kristom otkupiteljem nositi i pobijediti svoju patnju…“
Fra Ivica je podijelio Gospin blagoslov svoj djeci, mladima i svima prisutnima, te njihovim obiteljima, kao i samom Barbatu čija je Gospa Karmelska suzaštitnica, a župnik domaćin vlč. Krunoslav Boras se zahvalio svima na svakom i najmanjem doprinosu kako bi ovaj blagdan Karmenice protekao u radosti i veselju i u vjerskom ozračju. Jer otok započinje s Gospom Karmelskom, a završava u svom kraju Gospom Loparskom uz njezine pozdrave onima koji kreću prema kopnu, što je vrlo znakovito otok počinje i završava s Gospom.
A književnica Etty Hillesum je 1942. godine napisala: „Naša jedina moralna obveza je raskrčiti u sebi prostrane proplanke mira i širiti ih sve više, sve dok taj mir ne počne zračiti prema drugima. Što je više mira u ljudima, više će ga biti i u ovom uzavrelom svijetu.“
Autor: Ruža Kaštelan
