Jutarnji obračun s Normanima

Subotnje jutro proteklo je uz lijepe vremenske prilike, sunce i lagani povjetarac koji je strujio Uvalom sv. Eufemije, a pogledu s rapskih bedema kod ex katedrale uživala je nekolicina znatiželjnika. Neslavna uloga Normana pripala je Danijelu Kaloćiri i njegovom drvenom leutu koji je podvio jedra pod relikvijom rapskog zaštitnika sv. Kristofora i nestao na pučini. Danijelov leut dužine je 10,50 metara, izgrađen 1953. godine. Lagana bavica nije bila dostatna pokrenuti leuta ovih gabarita tako da je s podignutim jedrima i uz pomoć motora lagano i prema njegovim riječima, dosadnjikavo, plutao uvalom.

 

Foto: Ante Matijević

 

Predsjednik Udruge rapskih samostreličara Vladimir Dumić, koji je također sudjelovao u ovom uprizorenju, rekao je kako su na simboličan način željeli oživjeti legendu o obrani grada, tj. prisjetiti se bitke kojom su Rabljani, zagovorom sv. Kristofora, obranili svoj otok i opkoljeni grad od najezde premoćnih Normana. Zbilo se to, pojašnjava, 9. svibnja 1075. godine. U spomen na taj događaj, 9. svibanj slavi se kao Dan Grada Raba, a naziva se Dan pobjede odnosno Dies Victoriae.

 

Sudionici regate su se nakon obrane Grada uputili prema parku Dorki gdje ih je dočekao ručak, a nakon objeda bile su otvorene prijave za sudionike regate na vesla i regate na jedra. Vrijeme je proteklo uz druženje i pripremu za regate do dolaska članova Limene glazbe DVD-a Rab koji su u svečanoj povorci prodefilirali do Trga Municipium Arba uz znatiželjne poglede rapskih turista.

 

Posjet rapskom brodograditelju

Uslijedio je natjecateljski dio dana u kojem su glavnu riječ imali naravno, jedriličari, no prije samoga starta dviju regata natjecatelji su posjetili prostore poznatog rapskog brodograditelja Petra Španjola-Penke. Brodograditelj Penka, ujedno i vrsni jedriličar, upoznao je prisutne s detaljima drvenih brodica koji se nalaze kod njega na remontu uz pokoju crticu o svojoj brodograđevnoj tradiciji. Upravo je započeo restaurirati jednu od jedrilica. Riječ je o maloj drvenoj tradicionalnoj brodici, lijepih zaobljenih linija, koja je bila privezana na Mrtvom kanalu u Rijeci. Već po do sada izrađenim detaljima, lako je uočiti kako se radi u pravom meštru od zanata, čije su brodograđevne vještine Rabljanima, ali i puno šier, već dobro znane.

 

Po povratku u gradsku luku, odnosno na Velu rivu, započele su pripreme za start dviju regata tradicijskih barki, regate na vesla i regate na jedra.

 

Prije same regate na jedra ugodno smo se iznenadili kada smo ugledali dvije dame na krmi Penkine gajete koje iščekuju start regate. Petra Španjol, Penkina kći, i prijateljica Lucija Krunić uz čašicu i ugodnu ćakulu kratile su vrijeme prije starta regate. Petri regate nisu nepoznanica jer kako doznajemo od nje, s ocem već dugi niz godina sudjeluje u natjecanjima na jedra. Lucija je prvi put na regati, no more joj nije strano. Ona i Petra u slobodno vrijeme koriste kaić za “lovit` ribe” i kupanje, a već dva dana jedre i spremaju se za regatu. Iako bi rado primile još kojeg mornara na svoj kaić, ipak priznaju da im je draže kada mogu biti same.

 

Osim domaćih posada pristigle su i one iz Rijeke i okolice. Iz Opatije pristigao je Milutin Kinkela-Kiko koji je cijeli život jedrio na krstašima i malim klasama, no jedrenje u tradicionalnoj barci, obzirom na godine, čini mu najveći gušt. Na Rab je stigao sa svojim prijateljem, a jedrit će u maloj pasari dužine 3,80 metara za koju kaže kako je dobra i lagana barčica. Na njoj se dobro jedri do 15 čvorova brzine vjetra. Ipak smo mi dva starčića koja jedre zbog gušta. Glavno da se zabavljamo i družimo – priča nam Kiko. Doznajemo kako je Kinkela na Rab dolazio i sredinom 70-tih godina prošlog stoljeća kao bubnjar u grupi Bonaca, a svirali su na terasi hotela Imperial i u povijesnoj jezgri Raba.

 

Veslačko zlato vratilo se u Barbat

Start regate na vesla označen je u 13:00 sati. Veslalo se u Uvali Padovi 1. Na veslačkoj regati sudjelovale su četiri brodice, a najbržim mornarima, rapskoj ekipi, bilo je potrebno 6 minuta i 37 sekundi za odveslati zacrtanu rutu. Zlato su tako odnijeli Dražen Debelić i Marijan Perčinić.

– “Veslali smo od Pumpurele do Marjana i nazad”, kazao je Perčinić dodavši kako je bilo dosta naporno jer je sunce jako pržilo. “Nismo se posebno spremali za ovu regatu, ali moramo zahvaliti Josipu Tomuliću i Vladimiru Danonu što su nam pripremili barku” – posebno je istaknuo Perčinić. Dražen je rekao da je konkurencija bila jako dobra, a Marijan još nadodao da se nakon dugo vremena zlatna medalja vraća u Barbat. Drugo mjesto zauzeli su Vladimir Danon i Šimun Tomulić te treće mjesto Mauro i Lucian Tessitori (Lovranska lantina). Naše djevojke, Petra Španjol i Lucija Krunić, također su se okušale u veslačkoj regati i zauzele prvo mjesto u ženskoj kategoriji, ukupno četvrto.

 

Foto: Marko Sandalić

 

Prekrasan prizor pod rapskim bedemima

Nakon veslačke uslijedila je jedriličarska regata na kojoj je sudjelovalo jedanaest barki. Start je označen u 15 sati, a zbog manjka vjetra, regatno polje je bilo korigirano tj. smanjeno. Jedrilo se u uvali sv. Eufemije prema rtu Frkanj u trokut. Barke su bile podijeljene u četiri kategorije po tipovima brodica; guc, pasara, gajeta i leut. Prvo mjesto u kategoriji “guc” zauzela je posada Roberta Mohovića iz Mošćeničke Drage odjedrivši regatno polje za 1 sat i 6 minuta. Petar Španjol-Penka jedrio je sam u gucu i zaostao za prvoplasiranima mizernih 60-ak sekundi. Treće mjesto pripalo je Raimondu i Viktoru Randiju. Treće mjesto ukupno pripalo je jedinoj ženskoj posadi, Petri Španjol i Luciji Krunić koje su za drugoplasiranim Penkom zaostale samo jednu minutu.

 

U kategoriji “pasare” prvo mjesto osvojili su Milutin Kinkela i Karlo, drugo mjesto Mario i Lucian Tessitori s Arianom i Ivanom te treće mjesto Đuro Marinović i Juliano Kalokira.

 

U kategoriji “gajeta” sudjelovala je samo jedna barka s posadom Zoranom Kordićem i Joškom Staničićem. Daleko najbrojnija posada koja je brojila sedam članova, također usamljena u kategoriji “leut”, bila je pod kormilarom Danijelom Kaloćirom. Posadu su činili Marin Miše, Dinko Foretić, Nikola, Nika, Leo i Laura Kaloćira.

 

Proglašenje pobjednika održalo se u parku Dorki dok je prije samog proglašenja u crkvici sv. Katarine, kapetan Dinko Foretić, predstavio projekt pod nazivom “Hrvatski drveni brodovi”.