Foto: Foto: Ivica Hodak
Prve četiri od ukupno pet točaka dnevnog reda prihvaćene su jednoglasno pa je tako za ravnateljicu Pučkog otvorenog učilišta Rab ponovno jednoglasno izabrana Katarina Ribarić, jednoglasno je prihvaćen i prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o komunalnoj naknadi kao i Izvješće o radu i veliko financijsko izvješće Gradskog društva Crvenog križa Rab za 2020. godinu te Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi na području Grada Raba
Posljednju točku dnjevnog reda Prijedlog Odluke o načinu pružanja javne usluge skupljanja komunalnog otpada na području Grada Raba, predstavio je pročelnik za komunalni sustav i zaštitu okoliša Matko Krstačić, a u raspravi koja je uslijedila sudjelovali su sudjelovali vijećnici Nenad Debelić i Damir Brusić iz redova oporbenog SDP-a, a dodatna objašnjenja ponudili su gradonačelnik Grgurić i vijećnik Denis Deželjin. Po mnogima sporni prijedlog Odluke prihvaćen je od strane gradskih vijećnika omjerom 7 glasova „za“ naspram 4 vijećnička glasa protiv uz jedan suzdržani glas, a riječ je o odluci koja već izaziva negodovanje rapskih iznajmljivača koji su, prema svemu sudeći, ovom Odlukom dospjeli u isti platni razred u kojem se nalaze primjerice hoteli, kampovi, ville i marine pa bi fiksna minimalna mjesečna naknada odvoza komunalnog otpada, u odnosu na prijašnje godine, za njih sada mogla porasti na visokih 350 kuna + PDV i to tijekom cijele godine.
Prije glasanja o točkama dnevnog reda odrađen je nešto duži aktualni sat na kojem su se za postavljanje pitanja javila tri vijećnika.
Vijećnik Marko Sandalić (NLP) izrazivši svoje zadovoljstvo tijekom radova na aktualnoj sanaciji kule sv. Kristofora zamolio je na aktualnom satu da se na sljedeću sjednicu uputi prijedlog osnivanja stručne komisije za zaštitu kulturno-povijesne baštine grada Raba, ponukan upravo pitanjima koja se pojavljuju i sada prilikom izvođenja radova na sanaciji kule, a na koje je teško naći odgovor.
Drugim pitanjem Sandalić je zamolio da se ispita mogućnost povećanja komunalne naknade ili uvođenja posebnog poreza prema vlasnicima zapuštenih nekretnina pa je u tom kontekstu spomenuo zgrade Vjesnika, Elesa i Talasoterapije na Škveru.
U svojem odgovoru gradonačelnik Nikola Grgurić sugerirao je da se takva komisija formira u sklopu gradske uprave ili ureda gradonačelnika, s obzirom na veću operativnost kao i na izvršne zadatke gradske uprave kao takve, te da bi u takvoj komisiji trebali biti ljudi od iskustva s kojima je Grad i do sada surađivao po pitanju očuvanja i upravljanja kulturno-povijesnom baštinom. Ukoliko se želi novooformiti još neko od povjerenstava, vijeća ili komisija neophodna je i promjena Statuta Grada Raba. To bi mogla biti komisija pri gradskom vijeću koja svojim savjetima, mišljenjima ili tumačenjima pomaže u radu Vijeća, dok bi za operativni, izvršni dio, prihvatljivija bila uloga Grada.
Na pitanje o povećanju naknade za zapuštene nekretnine svojim se odgovorom nadovezao pročelnik Matko Krstačić, ustvrdivši da prema zakonu o komunalnom gospodarstvu komunalnu naknadu plaćaju samo useljivi stambeni objekti, odnosno oni koji su u funkciji, tako da se vlasnicima spomenutih zgrada ne može podići naknada koju po zakonu nije moguće niti naplatiti. Ipak Komunalno redarstvo temeljem odluke o komunalnom redu ima pravo reagirati izdavanjem određenih rješenja prema vlasniku, no u mnogim slučajevima sporno je i vlasništva nad predmetnim nekretninama.
Vijećnik Nenad Debelić (SDP) uputio je također dva tematski povezana pitanja a koja se tiču započetih radova na izgradnji novog hotela na mjestu bivšeg hotela Istre. S obzirom da kao vijećnik raspolaže s neprovjerenom informacijom da je Visoki upravni sud navodno poništio jednu odredbu članka UPU-a I., zanimalo ga koliko to utječe na odgovornosti Grada Raba, odnosno kakva je procedura kad je riječ o nekim novim postupcima Grada Raba. Zanimalo ga je također koristi li izvođač radova spomenutog hotela jedan dio javne površine u blizini objekta gradnje, i da li za to Grad Rab naplaćuje nekakvu naknadu tijekom trajanja radova.
Nikola Grgurić je kazao da je Grad Rab postupio sukladno odluci Gradskog vijeća. Prostorno planska dokumentacija mijenjala se odlukama Gradskog vijeća, a Ured za graditeljstvo, odnosno institucije koje donose dozvole za gradnju naslanjale su se na taj dokument.
– „Koliko sam ja upoznat vlasnici i investitori koji trenutno grade novi hotel na području bivšeg hotela Istra imaju pravovaljanu građevinsku dozvolu. Vjerujem da smo napravili sve u skladu sa zakonom, na kraju krajeva UPU ili prostorno planska dokumentacija nije prošla samo raspravu gradskih vijećnika i odluku Gradskog vijeća, prije toga tražene su suglasnosti i potvrde svih javno pravnih tijela, uključujući i ministarstva i Županiju, a prošli smo i sve one instance na koje smo morali uputiti prijedlog konačnog nacrta. A što se tiče korištenja javne površine tijekom izvođenja radova pravila su prema svima ista, i doista nema razloga da ŽLU Rab tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji i sanaciji gata Pumpurela ili Imperial Riviera tijekom aktualnih radova na plaži slobodno koriste javnu površinu, a da se nekome drugome to naplaćuje. Uostalom to je i vid podrške investicijama koje su usmjerene u podizanje kvalitete“, odgovorio je Grgurić.
Vijećnika Damira Brusića (SDP) zanimalo je hoće li rapsko poduzeće Vrelo, odgovorno za vodoopskrbu i odvodnju na otoku, shodno uredbi Vlade RH o uslužnim područjima vodoopskrbe, 1. srpnja ove godine preći u jednu veću novu firmu, skupa s vodovodima na Pagu i u Senju i u kojem smjeru idu ti pregovori. Zanimalo ga je što će biti s radnicima Vrela i hoće li primjerice ta nova tvrtka imati interesa za nastavak izgradnje mreže odvodnje. Koliki će biti utjecaj Grada Raba u toj firmi, kakvu će snagu Grad Rab imati, gubitkom dijela „suvereniteta“, pri odlučivanju u budućnosti, te kako će se to preuzimanje odraziti na cijenu vode i odvodnje, bilo za građane Raba bilo za gospodarstvo, kao i na razinu kvalitete usluge.
Gradonačelnik Grgurić je odgovorio kako su pregovori u samom začetku i da se ne radi se o nikakvoj „novoj“ firmi preuzimatelju.
„Naime, tvtka Hrvatski vodovod južni ogranak Senj postoji već dugi niz godina i tamo smo i mi suvlasnici. Participiramo i u nadzornom odboru i u skupštini onim udjelom koji je u tom trenutku društvenim ugovorom definiran. Prije nego što je uredba Vlade stupila na snagu mi smo u javnom savjetovanju dali svoje prijedloge i ideje te zauzeli stav kako smo, s obzirom na sve ono što smo kroz generacije stvorili, na sustav, na ljude, na struku pa i na projekte, sposobni biti zasebno vodoopskrbno područje, a kada to nije bilo moguće rekli smo da imamo tvrtku koja funkcionira uspješno dugi niz godina na području otoka Raba i da predlažemo da upravo Vrelo bude tvrtka preuzimatelj unutar tog novog vodouslužnog područja stavljajući dakako svoje resurse na raspolaganje, no to također nije prošlo zbog određenih definiranih parametara na koje mi ne možemo utjecati.
U konačnici dogovoreno je da će Hrvatski vodovod južni ogranak Senj biti tvrtka preuzimatelj, a svi mi s područja grada Senja, Karlobaga, otoka Paga i otoka Raba proširiti ćemo djelovanje unutar naše zajedničke firme, na način da ćemo napraviti službenu procjenu društva. Prvi inicijalni razgovor vezano za tu novu uredbu dogodio se u gradu Rabu kada je sadašnji direktor južnog ogranka došao kako bi nas izvještio da je uredba na snazi i da ćemo kroz određeni broj mjeseci posložiti kockice, dogovoriti pravila, načine i smjerove u kojima će se ići. Ja ću kao pregovarač u ime Grada Raba formirati tim ljudi oko sebe koji će itekako voditi računa o našim rapskim interesima a koji će biti naš predmet pregovora u ovoj fazi. To su zasigurno odvodnja, izmjena trasa vodovoda, projekti nižeg tipa poput tehničko investicijskog održavanja. Interesira nas također novi ustroj firme pri čemu treba voditi računa o dislociranosti svih naši podružnica i da unutar tih podružnica unaprijed bude definirana organizacija koja će uzimati u obzir sve specifičnosti sredine u kojoj funkcionira. Kad je naš interes u pitanju, nikako nećemo izgubiti iz vida, brigu o zaposlenima, te prvenstveno brigu o struci, jer u konačnici moramo doći do cilja, realizirati velike EU projekte i voditi brigu o ljudima koji će organizacijski i operativno znati uspješno iznijeti te projekte na terenu“, zaključio je Grgurić.
