Foto: Arhiva lista Rab
Kada je 1987. godine rapski novinar Vinko Liović u listu Rab objavio tekst pod naslovom „Rab – stjecište sportskog svijeta“, ostavio je vrijedan zapis o jednom iznimnom razdoblju rapske sportske povijesti. Danas, gotovo četiri desetljeća kasnije, taj tekst čitamo kao dokument vremena u kojem je Rab doista bio jedno od središta međunarodnog kuglanja.
Priredio: Hrvoje Hodak
U središtu te priče nalazio se tradicionalni turnir „Trofej Jugoslavije“ (bivše države), koji je na otok dovodio reprezentativce Italije, Austrije, tadašnje SR Njemačke, Poljske, Švedske, Mađarske, Rumunjske i Bugarske, kao i najbolje natjecatelje iz državne selekcije bivše države. No iza velikih imena i međunarodnih sastava stajali su – Rabljani.

Liović posebno ističe entuzijaste kuglanja koji su nosili organizaciju i razvoj ovog sporta na otoku: Milana Grgurića – Gavrilovića, Vladu Cerovskog, Josipa Kriškovića, Zlatka Faflju, Željka Barčića, Iliju Ribarića i Branka Auera, uz mnoge druge zaljubljenike u kuglanje. Njihova predanost, organizacijska sposobnost i sportski zanos omogućili su da Rab devet godina zaredom bude domaćin jedne od najvećih kuglačkih manifestacija toga vremena.

Treba podsjetiti i na činjenicu da je Rab tada imao čak tri vrhunske kuglane: u sklopu hotela Eva, robne kuće Merkur te u auto kampu Treća Padova. Takva infrastruktura svjedoči o ozbiljnosti pristupa sportu i o ambiciji da se Rab pozicionira kao relevantno sportsko središte, ne samo u okvirima bivše države, nego i šire.
Rapskim kuglačkim stazama prošla su neka od najvećih imena svjetskog kuglanja. Spominju se trostruki svjetski prvaci Bela Csany i naš Nikola Dragaš, svjetska prvakinja Marika Nagy, legendarna Štefica Krištof, Biserka Perman – četverostruka pobjednica rapskog „Trofeja“, kao i brojni drugi istaknuti reprezentativci poput Duje Puharića, Darka Bizjaka, Albina Juvančića, Margit Toth, Zdravka Boljata, Miroslava Liovića, Nene Bartolović i domaće predstavnice Ivane Macolić. To nije bio tek turnir lokalnog značaja – to je bio susret sportskih veličina.

Liovićev tekst danas nas podsjeća da je Rab u to vrijeme živio sport. Kuglanje nije bilo tek natjecanje, nego društveni događaj koji je povezivao ljude, klubove i države, a otok je bio mjesto susreta vrhunskih sportaša i domaće publike.
Ovaj osvrt na taj članak nije tek nostalgično prisjećanje. To je podsjetnik Rabljanima da su imali tri moderne kuglane, međunarodni turnir prepoznat izvan granica bivše države i organizatore koji su svojim radom Rab postavili na sportsku kartu Europe. To je dio naše sportske baštine – i temelj na kojem se može graditi budućnost.
Vrijeme prolazi, infrastruktura se mijenja, generacije se smjenjuju, ali ostaje činjenica: 1987. godine Rab je, zahvaljujući kuglanju, s punim pravom nosio naziv stjecišta sportskog svijeta.
Priredio: Hrvoje Hodak






















