U spomenutom II. dijelu konstituirajuće sjednice dominantne su bile točke vezane uz proračun Grada, pa je za govornicom najčešće bila pročelnica za financije Grada Raba Martina Španjol. Iz Izvještaja o godišnjem izvršenju konsolidiranog proračuna Grada Raba za 2020. godinu proizlazi da su ukupni lanjski prihodi i primici ostvareni u iznosu od 53.984.390,51 kuna ili 82,65% godišnjeg plana, dok su ukupni rashodi i izdaci iznosili 54.428.476,07 kuna ili 85,29% tekućeg plana pa je tako prošla proračunska godina okončana s deficitom od 444.085,56 kuna u gradskoj blagajni. Ipak taj je manjak, pojašnjeno je u Izvješću, metodološke naravi s obzirom da su sredstva iz EU fondova za projekt Sanacije i zatvaranja odlagališta otpada Sorinj uplaćena početkom sljedeće proračunske godine za rashod koji je nastao krajem 2020. godine.

 

Aktom Odluke o raspodjeli rezultata poslovanja, objasnila je Španjol, višak namjenskih prihoda od komunalne naknade i komunalnog doprinosa u iznosu od 1.361.529,59 kn raspoređen je za projekt uređenja mjesnog groblja Kampor, dok će se Odlukom o sukcesivnom pokriću ukupni manjak Grada Raba iz prethodnih godina, koji iznosi visokih 16.754.968,60 kn, početi pokrivati iznosom od ukupno 5.500.000,00 kn i to kroz period od tri godine.

 

Rasprava o manjku u gradskoj blagajni

Ovaj podatak o ukupnom manjku nije ostao bez reakcije oporbe, pa je tako vijećnik Damir Brusić (SDP) izrazio svoju zabrinutost stanjem financija Grada Raba koji ovaj golemi deficit ne može pokriti u razdoblju od godinu dana, a da pritom ozbiljno ne poremeti neometani nastavak funkcioniranja i pružanja usluga zadovoljavajuće količine i kvalitete. Brusić je s govornice kazao i to da ne zna kako se Grad Rab doveo u situaciju da ima toliki proračunski manjak te procijenio da će, u najboljem slučaju, nakon tri godine otplate taj manjak i dalje iznositi više od 10 milijuna kuna, a upozorio je i na potrebu vraćanja višemilijunskog iznosa dospjelih nepodmirenih obveza, a koje dijelom potražuju lokalni rapski poduzetnici i obrtnici.

 

Na pitanje o nastanku duga odgovorili su mu pročelnica Martina Španjol, zatim vijećnici HDZ-a Denis Deželjin i Kristina Dundović, te na kraju i gradonačelnik Nikola Grgurić.

 

Pročelnica Španjol je kazala kako je 2015., uvidom u financije Grada, zatekla gotovo isti iznos proračunskog manjka, ali se tada nisu donosili programi za njegovo pokriće. U naredne dvije godine Grad je sanirao manjak da bi stvorio uvjete po kojima će mu Vlada odobriti dugoročno zaduženje kako bi se završila Radna zona Mišnjak.

 

Nadovezavši se na odgovor pročelnice, Denis Deželjin (HDZ) je apelirao na vijećnike da ujednače pristup i donose ispravnije sudove, jer nije potrebno na problem koji je postojao i prije 6-7 godina, a kojeg je tadašnja pozicija ignorirala i prešućivala, prelaskom u opoziciju stavljati tri uskličnika. „Danas imamo što se tiče visine iznosa manjka sličnu situaciju, ali ozbiljnim radom i pristupom moguće je stanje financija dovesti u red“, zaključio je Deželjin.

 

Kristina Dundović (HDZ) je podsjetila nove vijećnike i one koji su to možda zaboravili da su kroz proteklih 20 godina započeti projekti koji su tek u zadnjem mandatu završeni, poput Sanacije odlagališta Sorinj, gradnje pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta, a tu je i Radna zona Mišnjak baš kao i Dom za starije i nemoćne. Sve ih je trebalo završiti i platiti. Isto tako, podsjetila je Dundović, negdje 2013. godine nepodmirene obveze Grada iznosile su čak 25 milijuna kuna, pa je nemoguće govoriti kako se ništa nije napravilo, premda se uvijek može i više i bolje.

 

Gradonačelnik Grgurić konstatirao je da nije jednostavno upravljati financijama Grada posebice nakon 2019. godine, ali da će aktualna vlast, koja je preuzete dospjele obveze i manjak u gradskoj blagajni već jednom bila gotovo u potpunosti anulirala, i u ovim novim, dosad neviđenim okolnostima na razini svjetske ekonomije, znati kako završavati projekte, plaćati ih i istovremeno s voditi brigu o financijama. Također je kazao kako je unatoč planiranim uštedama, ponekad nemoguće ignorirati stvarni život i potrebe, postavivši u tom kontekstu vijećnicima hipotetsko pitanje da li je potrebno za mjesec dana krenuti u realizaciju projekta dogradnje Osnovne škole Ivana Rabljanina kako bi rapski učenici konačno mogli pohađati jednosmjensku jutarnju nastavu ili bi se od jednog tako značajnog projekta, radi ušteda, trebalo odustati.

 

U nastavku sjednice doznali smo i to da su prema Prvim izmjenama i dopunama Konsolidiranog proračuna Grada Raba za 2021. godinu s projekcijama za 2022. i 2023. godinu, ukupni prihodi i primici uvećani za 3.832.710,00 kn i za preneseni višak od 1.361.529,59 kn namjenskih prihoda iz prethodne godine, pa iznose 63.062.719,59 kn, dok ukupni rashodi i izdaci iznose 61.487.419,59 kn. Višak prihoda i primitaka nad rashodima i izdacima u iznosu od 1.575.300,00 kn koristit će se za pokriće gubitka iz ranijih godina prema Programu mjera za pokriće manjka prihoda i primitaka Konsolidiranog proračuna Grada Raba.

 

Nakon pauze započela 2. sjednica Gradskog vijeća Grada Raba

Po okončanju 2. dijela konstituirajuće sjednice uslijedila je kraća pauza, nakon koje je usvajanjem predloženog dnevnog reda s radom započela i 2. sjednica Gradskog vijeća Grada Raba. U aktualnom satu prvi je pitanja gradonačelniku Grguriću postavio vijećnik Marko Sandalić (NLP), vrativši se najprije na ranije usvojeni rebalans proračuna i podatak o povećanju planiranih sredstava za pravne poslove sa 140 na čak 640 tisuća kuna – što je u konačnici iznos od 5 % proračunskog duga Grada Raba. Doznavši kako pravi razlog takve izmijene leži u sporovima koji se vode između Grada Raba i bivših zaposlenika gradske uprave, zanimalo ga je što je dovelo do takvih sporova, o kakvim se tu ugovorima radilo, i hoće li se slijedom toga i neka buduća vlast morati suočavati s tužbama bivših zaposlenika. Drugim pitanjem Sandalić je zapravo tražio potporu gradske vlasti za provođenje inicijative da se rapskim učenicima u okviru nastavnog programa ponudi fakultativni predmet o povijesti grada Raba.

 

Na prvo pitanje gradonačelnik je odgovorio kako je povećanjem stavke za pravne poslove Grad zapravo osigurao sredstva u slučaju potreba njihovog trošenja u nepredvidivom tijeku daljnjeg vođenja spomenutih sporova. Ugovore koji su tipski, nije sklapala aktualna vlast, no oni su sastavljeni na zakonskim osnovama koje štite prava zaposlenika, pa su neki od djelatnika Grada stavljenih na raspolaganje, a koji prilikom reustroja gradske uprave s intencijom smanjenja broja radnih mjesta nisu htjeli sporazumno otići, odlučili ući su u spor s Gradom. Premda Grad, koji je prema mišljenju gradonačelnika sve radio u skladu sa zakonom, u tim sporovima stoji dobro, sudski ishod nije moguće niti predvidjeti, niti na njega utjecati.

 

Na drugo pitanje Grgurić je odgovorio kako će Grad podržati svaku inicijativu u pravcu još boljeg upoznavanja rapskih učenika s bogatom poviješću njihovog grada i otoka, premda je školski kurikulum jasno definiran zakonom kojeg odobrava resorno Ministarstvo. Ipak, pri formiranju takve inicijative valjalo bi imati na umu da je povijest širok pojam koji zahvaća razdoblja od prapovijesti do recentnih zbivanja pa je važno da prijedlog iznjedre ljudi kojima je to i struka. U tom kontekstu gradonačelnik je pohvalio i aktivnosti Udruge turističkih vodiča grada Raba koja je u periodu van turističke sezone organizirala besplatna vođenja gradom upravo s ciljem približavanja dijela rapske povijesti kako djeci tako i svim žiteljima otoka Raba.

 

Vijećnika Denisa Deželjina (HDZ) zanimalo je hoće li Grad poduzeti nešto u pravcu uvođenja reda i povećanja sigurnosti prometa na prometnici iza PC Mali Palit koja je prečesto i ljeti i zimi zagušena nepropisno parkiranim automobilima i dostavnim vozilima na nogostupu ili čak privremenim zaustavljanjem u prometnom traku.

 

Odgovarajući na pitanje o ovom frustrirajućem prometnom problemu gradonačelnik Grgurić je potvrdio kako Poslovni centar Mali Palit ovako kako je nekoć zamišljen i izgrađen i nema neke uvjete za nesmetano odvijanje prometa, te da je prije svega potrebno stupićima osloboditi nogostupe za nesmetano prolaženje pješaka, djece ili majki s djecom u kolicima, ponovno pojačati suradnju s policijom, a postavlja se i pitanje da li je dovoljno da Grad Rab za pokrivanje kompletnog teritorija ima samo jednog redara, osobito ako se ima u vidu da bi to redarstvo ljeti trebalo raditi u čak dvije i pol smjene. Naveo je kako se buduće rješenje parkirališta nudi na brdu iza „Imperiala“, ali osim pitanja financija tamo su prisutna i neka neriješena imovinsko-pravna pitanja koja će trebati razriješiti ili otkupom Grada ili ulaskom Grada u nekakvo privatno-javno partnerstvo. U svakom slučaju nakon izgradnje ceste iz Drage prema Kamporu i rasterećenja budućeg kružnog toka na Snugi, parkiranje iza „Imperiala“ nameće se kao najbolje rješenje jer od tamo treba tek nekoliko minuta pješice do „Šarengrada“ ili do povijesne jezgre grada.

 

Konstatirajući najprije da je uvođenjem individualnih spremnika za odlaganje otpada postignut viši stupanj reda na nizu punktova uz prometnice, Deželjina je nadalje zanimalo poduzima li Komunalno poduzeće Dundovo, čiji je rad pohvalio, nešto prema onima koji svoj otpad i dalje nepropisno odlažu, ostavljajući ga pored polupodzemnih skupnih spremnika i na nekoliko uočenih problematičnih lokacija na području grada Raba.

 

Što se otpada tiče direktor KP Dundovo d.o.o. Mladen Kuparić navodi kako je najveći problem trenutačno na području oko Doma za starije i Potočina u Supetarskoj Dragi. Dundovo, prema njegovim riječima, pokušava to držati pod kontrolom ulaganjem dodatnih napora djelatnika u održavanju i sanaciji tih problematičnih punktova, no nastoji se otkriti porijeklo tog otpada kako bi se ciljano djelovalo prema onima koji uzrokuju problem. Kuparić je još jednom apelirao na sve koji nepropisno odlažu otpad da poštuju odluku Grada Raba o komunalnom redu, te zaključio da za sada ne preostaje ništa drugo nego nastaviti s primjenom ugovornih kazni.

 

Vijećnik Nenad Debelić (SDP) ponovno je aktualizirao pitanje zgrade Vile Danice u samom centru grada koja je u izuzetno lošem stanju, pitajući da li je došlo do nekakvih pomaka na tom planu.

 

“Vila Danica je zgrada koja ima više suvlasnika, određeni iskorak napravljen je etažiranjem, a za dio u vlasništvu Grada dali smo već nekoliko puta prijedloge za rješenja, imali smo i konkretne upite, primili pisma namjere, a i u ovom trenutku imamo nekoliko novih prijedloga s kojima će i vijećnici uskoro biti upoznati, no to ostaje veliki problem jer je, unatoč improviziranoj zaštiti, opasnost od urušavanja s krovišta zgrade i dalje prisutna. Postoji određeni interes i od jedne državne institucije, ali hoće li od toga išta biti u ovom trenutku nije moguće znati. Troškovi sanacije krovišta i vijenca zgrade, njezinih otvora i fasade su visoki pa se u financijskoj situaciji u kojoj jesmo postavlja pitanje da li nam je prioritet Vila Danica ili primjerice nadogradnja škole. Ipak nadam se da ćemo u konačnici iznaći zadovoljavajuće rješenje koje u ovom trenutku još nemamo, a ukoliko ga u dogledno vrijeme ne nađemo, onda možemo očekivati prijedlog rezerviranja sredstava za sanaciju krova i vijenca zgrade kako bi zaštitili zgradu i prije svega ljude koji se oko zgrade kreću, no onda ćemo svi zajedno morati odrediti odakle ćemo taj novac uzeti, odnosno od čega ćemo u tom iznosu morati odustati”, kazao je u svojem odgovoru gradonačelnik Grgurić.

 

Povijesna odluka o sufinanciranju nadogradnje škole

Na upit vijećnika Nenada Debelića o razlogu odgode donošenja odluke o sufinanciranju nadogradnje škole, s obzirom da je ista donesena na županijskoj sjednici još u veljači ove godine, gradonačelnik Grgurić je pojasnio da se ne radi o odgodi. Naime, odlukom donesenom u veljači se utvrđuje zajedničko ulaganje PGŽ i Grada Raba u kojem svaka strana sudjeluje sa 6 milijuna kuna. Navedena se odluka temeljila na projekcijama vrijednosti projekta i osiguranom iznosu u proračunu Grada Raba. Grgurić je pritom naglasio da se radi o zgradi u vlasništvu PGŽ-a, te i da je instituciji vlasnik i osnivač Županija, no s obzirom da u tom trenutku Županija nije navedeni projekt mogla u cijelosti financirati, Grad Rab je sufinanciranjem projekta omogućio njegovu promptnu realizaciju. S obzirom da je u postupku javne nabave najpovoljnija ponuda iznosila nešto više od 12.700.000 kn, Županija je prije nekoliko dana donijela izmjenu i dopunu odluke iz veljače. Grgurić je istaknuo da se radi o povijesnoj odluci i najvrjednijem projektu ovog saziva gradskog vijeća, a čija se realizacija može zahvaliti svakom članu Gradskog vijeća kako prošloga tako i ovoga saziva te izrazio nadu da će ova odluka dobiti jednoglasnu potporu. Gradonačelnik je također najavio i da će Grad Rab aplicirati na raspoložive relevantne natječaje te da bi u konačnici iznos sufinanciranja iz proračuna Grada mogao biti i manji od planiranog. Odluka je donesena uz jednoglasnu potporu svih prisutnih vijećnika (11 za, nitko protiv).

 

U nastavku sjednice iznesena su financijska izvješća i izvješća o radu Knjižnice Grada Raba i Pučkog otvorenog učilišta za 2020. godinu, te financijsko izvješće za 2020. godinu i odluka o normativima za upis djece Dječjeg vrtića „Pahuljica“ Rab za pedagošku godinu 2021./2022. donesena u travnju ove godine. Očekivano, sve navedene ustanove su izvijestile da su u 2020. godini poslovale u otežanim uvjetima s obzirom na pandemiju te se isto u određenoj mjeri odrazilo i na rad kao i na financijsko poslovanje.

 

Donesene su također i prve izmjene i dopune programa javnih potreba Grada Raba u sportu kao i za područje kulture za 2021. godinu, a sve u skladu s rebalansom proračuna donesenim na prethodnoj sjednici.