Pored ostalih neprocjenjivih bogatstava tu zasigurno spada Ošit, prirodni izvor pitke vode koji nalazimo na priobalnoj šetnici u mjestu. Naši preci odavno su shvatili važnost ovog izvorišta, slijedom čega ga se civiliziralo i uredilo, te se takvim održava do današnjeg dana.
Ova voda dolazi s Velebita i podzemnim putevima izbija na Ošitu, gdje se potom ulijeva u more. Direktnu korist od nje zasigurno imaju žitelji mjesta, koji u velikom broju svakodnevno kroz cijelu godinu dolaze po svoje zalihe, te na taj način zadovoljavaju svoje dnevne potrebe za pitkom vodom, koja je često bolje kvalitete od vode koju konzumiramo iz slavina. Nadalje, u ljetnim mjesecima ista ta voda pruža osvježenje velikom broju kupača prisutnim na okolnim plažama.
Jednom davno, u vrijeme kad su električni kućanski uređaji predstavljali rijetkost, na ovom se mjestu prala i roba, tako da Ošit ima i svoje kulturno-povijesno značenje. A pored važnosti za ljudska bića svakako treba navesti i stanište periski, predivnih, ali i veoma rijetkih školjki čija je populacija na većem dijelu Jadrana pred izumiranjem, zbog čega su strogo zaštićene zakonom. U velikim količinama nalazimo ih upravo ovdje, iz razloga što im boćata voda omogućava preživljavanje na ovom području i trebali bi razmišljati o očuvanju uvjeta za njihov opstanak.
Razlog zbog kojeg navodimo sve ovo jesu obrisi novog stambenog objekta, vidljivi unatrag 10 dana direktno iznad toka spomenutog izvora. Ne dovodeći u pitanje zakonitost kupovine spomenutog zemljišta, kao ni namjere investitora (koji, ruku na srce, ima pravo na svojem zemljištu u okviru zakona graditi što hoće), apeliramo na istog, kao i na nadležne institucije, da pri gradnji temelja i ostalih sadržaja sprovede sve potrebne mjere kako bi se izvor u svome sadašnjem obliku i kvaliteti sačuvao.
Nadalje, potrebno je također postaviti pitanje kako se moglo dozvoliti da se nekoć zaštićeno vodonosno područje pretvori u građevinsko zemljište (prostornim planom donesenim 2004. godine) i koliko dugo će se ta, nazovimo ju nesmotrenost žitelja Barbata i okolnih naselja ujedinjenih pod općinom Rab, odražavati i ubuduće na vizuru otoka za koji volimo govoriti da ga volimo. Jer primjera devastacije prirodnih ljepota radi (osobne) financijske koristi ima napretek i ne nazire im se kraj. Dok jednom ne ostanemo bez svega zbog čega nam mnogi na ovoj zemaljskoj kugli zavide i uvijek nas iz tog razloga iznova posjećuju. A onda će nam u potrazi za odgovornima biti dovoljno pogledati se u ogledalo.
Nadamo se da ovim tekstom nećemo izraziti tek naknadnu pamet, već potaknuti početak pokretanja stvari na bolje putem dobronamjerne komunikacije, međusobnog nezamjeranja, zajedništva i stvaranjem zajedničkog stava o tome što je to održivi razvoj i zašto nam je potreban, na radost i zadovoljstvo sviju.
