Home Aktualno Željko Peran baš na svoj način – zanimljivim riječima i anegdotom – najavio promociju svog rječnika

Željko Peran baš na svoj način – zanimljivim riječima i anegdotom – najavio promociju svog rječnika

0
Željko Peran baš na svoj način – zanimljivim riječima i anegdotom – najavio promociju svog rječnika

Foto: RabDanas

U petak, 10. listopada 2025 godine, s početkom u 19:00 sati u Zimskom kinu Rab održat će se predstavljanje izuzetnog rječnik autora Željka Petana pod nazivom “Požmarane besede”.

Piše: Željko Peran
Promocija knjige RJEČNIK GOVORA NASELJA GRADA RABA (Barbat, Banjol, Rab, Palit, Kampor, Supetarska Draga) pod nazivom “POŽMARANE BESEDE”, iako na trećoj stranici stoji veliki naziv “POŽMARENE BESEDE”. Mnoge riječi u našem lokalnom govoru mijenjaju slova suglasnika i samoglasnika ne mijenjajući time svoj značaj riječi.

Tako npr. imamo:

Bacigat – bacilat, bajlit – bajlat, celina – cilina, baligat – balegat,

cimitar – cimiter, cvetnica – cvitnica, čefuljić čefuljčić, česlat – češljat,

črišpanj – črešpanj, črišnja – črešnja, galofat – gariful, ćunćat – ćunćit,

delamit – dilamit, del – dil, damijana – dumijana – dumijana  i mnoštvo još takvih riječi.

Ima mnogo riječi koje imaju i više naziva npr. čibur – čimbur – dimljak – cimera, fumar i dalje da ne nabrajam, sve je to opisano u rječniku.

Zašto je knjiga dobila naziv “POŽMARANE BESEDE”?

U razgovorima ondašnjih starih ljudi na našim starim “dvorima”, koji su nažalost sada svi prodani i na kojima sada neki drugi ljudi uživaju, zadnji sam put čuo riječ “Požmarana”, a  ime tome već dobrih 50 godina. “Požmarano” i “Požmareno” se tada još ravnopravno koristilo, upravo zbog te izgubljene riječi knjiga je dobila takav naziv.

Ima još puno takvih riječi koje su se zapravo izgubile i više se ne koriste, pa neke nisu ni zabilježene u ovom Rječniku. Tako smo izgubili svoji “dvori, kumpanije, riči i povukli se svaki va svoju niku novu kuće”.

Nešto o samoj knjizi / rječniku

Izvorne riječi čakavskog rapskog govora počeo sam sakupljati u 8. razredu Osnovne škole, kod učiteljice pok. Blanke Tonković u literalnoj grupi. I to riječi koje mi je ona i označila, kakvih sto riječi akcentima daleke 1968./1969. godine od kada datira sakupljanje ovih riječi isključivo i samo od domicilnog stanovništva kako se ne bi uplela tu koja uvozna riječ.

Imao sam sreću da sam 26 godina radio na terenu po cijeloj Županiji i državi, pa tako i po Rabu, te u mirovinu otišao kao viši stručni savjetnik za hortikulturu. To mi je omogućilo višekratni posjet u više od 800 domaćinstava na Rabu, te sam mogao zapisati i mnogo još nezabilježenih riječi.

Knjiga ima 848 stranica sa oko 18.000 riječi i izvedenica te sadrži:

  1. Predgovor,
  2. Riječ autora,
  3. Jezični opis rapskih govora,
  4. Vokalizam,
  5. Konsonantizam,
  6. Akcentuacija,
  7. Napomene iz morfologije i sintakse,
  8. Rječnik, kratice, simboli i transkripcija.
  9. Leksikografsku obradu, frazeme, poslovice i uzrečice, psovke i uvrede, zazivi, igre i dr.

Sve u svemu, jedno sveobuhvatno životno djelo rapske nematerijalne kulturne baštine.

Mislim da je Rječnik za svako domaćinstvo i ono zapravo označava našu povijest, kulturu, nematerijalno kulturno bogatstvo, naše postojanje i opstanak na ovom našem prekrasnom otoku, Ipak, globalizacijom gubimo naš izvorni govor što je i sasvim normalno, kroz školstvo, medije ili na drugačiji način.

I neka na kraju samo napomenem jednu zgodan događaj za vrijeme dok sam još radio.

Imao sam krasne kolege i obično je samo nas 4-5 obilazilo i držalo predavanja po Lijepoj našoj. Tako smo jednom poslije nekog predavanja ili manifestacije, nije bitno, sjeli, jeli i pričali. Netko se sjetio kako bi bilo lijepo da svatko od nas kaže nešto na svom dijalektu pa je tako došao red i na mene. Tog momenta se nisam mogao sjetiti gotovo ničega, a onda mi je odjednom sinulo “Parona” i tako ja počnem govoriti:

“Parona,
Parona je kako furija va kužinu arivala, tinel vižitala, dilje urdinala, neka se na tavuli kambja tavaja, drica masarija, pijati, pošade piruni, ćikarice, kućerini, varijača i cidilo, gamele i laganele i druge zdele. Štracon past i otrt prašinu, pultroni i katride, oluštrat ćapama, barkuni i mobilju i va kamari otarite koćete i kambjajte bjankariju…”

Gledali su me onako čudno i svi u glas upitali kojim ti to jezikom govoriš, a ja sam onako “lipo rekal, MATERINJIN, ča niš ne tendite”.

I kroz ovu anegdotu, kao i kroz prekrasan uvod igrom riječima, autor Željko Peran poziva Vas sve na predstavljanje ovog izuzetnog rječnik u Zimsko kino Rab, 10. listopada, (petak) 2025 godine u 19:00 sati.

Knjigu će predstaviti urednica dr. sc. Nataša Šprljan, zatim mag. ling. i mag. phil. franc., doktorand Matija Mužek, koji će govoriti o akcentuaciji, potom autorica predgovora mag. hist. art. et educ. croat. Anita Pahljina, sam autor Željko Peran, te prof. Margarita Ćutul, koja će biti moderatorica.

U programu će sudjelovati i klapa Krijanca, a događaj se održava uz pokroviteljstvo Grada Raba i Pučkog otvorenog učilišta Rab.

Radujemo se vašem dolasku!

Tekst: Željko Peran

KOMENTIRAJ ČLANAK

Molimo, unesite Vaš komentar!
Molimo, ovdje unesite Vaše ime
This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.