Prihod od turizma u srpnju je u Primorsko-goranskoj županiji iznosio oko 230 milijuna eura, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 329 milijuna, piše Novi list.
U Primorsko-goranskoj županiji je u srpnju ove godine od turizma uprihodovano oko 230 milijuna eura, što je oko 35 posto prometa po svim fiskaliziranim računima, pokazuju podaci o fiskalizaciji Porezne uprave. Gotovo polovinu od ukupnog iznosa fiskaliziranih računa prošlog se mjeseca ipak odnosilo na trgovinu u kojoj je fiskalizirano oko 330 milijuna eura. Ukupno je, pak, u prvih sedam mjeseci kvarnerska regija u djelatnosti smještaja i ugostiteljstva imala oko 626 milijuna eura fiskaliziranih računa. Iako se radi o ukupnom iznosu fiskalizacije u turizmu te iako je teško razlučiti koliki se dio odnosi samo na potrošnju turista, jasno je da najveći udio, posebno u ljetnim mjesecima, čini upravo potrošnja gostiju.
OGLAS
OGLAS
Ako se u obzir uzmu i fizički pokazatelji, treba reći kako je Kvarner u prvih sedam mjeseci posjetilo gotovo 1,9 milijuna turista, po čemu je PGŽ ustvari treća najjača turistička županija u Hrvatskoj. Istra se održala na prvom mjestu s preko 3 milijuna turista u prvih sedam mjeseci, dok je na drugom mjestu već nekoliko godina Splitsko-dalmatinska županija koja u sedam mjeseci broji 2,3 milijuna turističkih dolazaka, znači oko 400.000 turista više nego Kvarner. Kvarner je, dakle, po fizičkim pokazateljima, treća najjača destinacija, dok je nekad bio drugi.
Koja je danas pozicija Kvarnera na hrvatskoj turističkoj karti, dosta dobro ilustriraju i podaci o iznosu fiskaliziranih računa u turizmu po kojima je Kvarner također na trećem mjestu među najjačim hrvatskim turističkim regijama. Naime, Istarska županija je prošlog mjeseca od turizma inkasirala 400 milijuna eura, a za razliku od Kvarnera, riječ je o čak 56 posto od ukupno fiskaliziranih sredstava. U trgovini je u susjednoj županiji iznos fiskaliziranih računa iznosio oko 345 milijuna eura, što je udio od 40-ak posto pa ispada da se preko Učke u ljetnim mjesecima ipak više novca “okrene” u turizmu nego u trgovačkim centrima, za razliku od kvarnerske regije gdje i ljeti dominira trgovina. Dodajmo da je Istra u prvih sedam mjeseci ukupno u turizmu fiskalizirala oko 965 milijuna eura.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je, pak, u srpnju u turizmu fiskalizirano 329 milijuna eura, što je gotovo 100 milijuna više nego u PGŽ-u. U ovoj je dalmatinskoj županiji turizam u sedam mjeseci također u plusu u odnosu na Kvarner – fiskalizirano je 836 milijuna eura, dakle 210 milijuna eura više.
Gruba računica pokazuje, ako se iznos fiskaliziranih računa podijeli s brojem turista, po turistu je najviše fiskalizirano u Istri, više od 3.100 eura. Kvarner je na oko 3.000 eura, a Splitsko-dalmatinska županija na oko 2.800 eura. Naravno, treba uzeti u obzir da se radi o ukupnoj potrošnji u ugostiteljstvu i smještaju, dakle uključuje i ono što sami stanovnici potroše u restoranima i ostalim objektima, međutim, podaci se mogu uzeti za orijentir o turističkoj potrošnji.
Zanimljivi su i podaci Porezne uprave o tome kako se potrošnja u turizmu mijenja po mjesecima. Iznenađujuće, ali u siječnju i veljači prvo mjesto drže – Dalmatinci. Doduše, Kvarner im puše za vratom s oko 33,7 milijuna eura vrijednosti fiskaliziranih računa u siječnju, u odnosu na 34 milijuna eura u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U veljači se taj iznos vrti oko 35 milijuna eura u obje županije. Istra se u ovim mjesecima vrti na 31 i 32 milijuna eura. Međutim, situacija se mijenja već u ožujku, kada Istra skače na prvo mjestu s oko 47 milijuna eura vrijednosti fiskaliziranih računa u turizmu, što je 6 milijuna više nego na Kvarneru i 3 milijuna više nego u Splitsko-dalmatinskoj županiji. I takav redoslijed u “top 3” ostaje i u ostalim mjesecima. Ukupno gledano, Istra, koja ima i znatno veće smještajne kapacitete, u sedam je mjeseci u turizmu fiskalizirala oko 340 milijuna eura više nego Kvarner.
Sve u svemu, Kvarner je polako, ali sigurno u posljednjim godinama skliznuo s mjesta druge najjače turističke regije u Hrvatskoj na treću poziciju, što potvrđuju i podaci o financijskom prometu u turizmu Porezne uprave. Netko će reći kako to i nije tako loše jer se regija nije našla u zamci masovnosti i prekomjernog turizma, drugi pak da mjesta za razvoj turističkih proizvoda i veću potrošnju u turizmu itekako ima. A potonje je definitivno istina.
Izvor: Novi list (Alenka Juričić Bukarica)
OGLAS
OGLAS
OGLAS
OGLAS
