U ovogodišnjem broju talijanskog znanstvenog časopisa Archeologia dell’architettura objavljen je članak Davida Kabalina i Dušana Mlacovića sa Sveučilišta u Ljubljani pod naslovom ,,Rab – rani primjer srednjovjekovnog planiranog širenja grada“.
Članak je rezultat dugogodišnjeg istraživanja građevina i urbanističke matrice gradske jezgre, mapiranja podataka iz notarskih spisa, tumačenja recentnih arheoloških nalaza, grafičkih izvora te naziva lokaliteta. Izdanju je prethodila konferencija Sveučilišta u Padovi pod nazivom Povijesti i stratigrafije manjih središta održana u listopadu 2025. u mjestu Brenzone sul Garda.
OGLAS
OGLAS
U članku je prezentirano novo čitanje razvoja urbane forme grada Raba s posebnim naglaskom na planirano širenje grada u dvanaestom stoljeću koje je po svojem mjerilu (područje grada je tim planom utrostručeno) i vrlo ranom datumu jedinstveno ne samo na istočnom Jadranu, nego i šire. Radi se o području planiranih pravilnih gradskih blokova u području između Srednje i Gornje ulice. To nije jedino širenje grada Raba u srednjem vijeku – u članku je ukazano na još tri manja širenja – ali je daleko najobuhvatnije i najznačajnije.
Rab je jedan od istočnojadranskih gradova u kojemu je na temelju sačuvane urbane strukture i pisanih izvora moguće pratiti neprekinut razvoj gradskog tkiva od antike do suvremenog doba. Analiza orijentacija i metrološka analiza ukazuju na postojanje dvaju različitih prostornih sustava unutar današnje povijesne jezgre. Stariji sustav povezan je s urbanizmom rimskog municipija Arbe, čiji se raster još nazire u orijentaciji parcela, ulične mreže i tragova ranokršćanskih građevina u području od Pjacete i lože do vrha poluotoka.
Nasuprot njemu, pravilniji dio današnjega gradskog tkiva karakteriziran nizom paralelnih uspona između Srednje i Gornje ulice rezultat je ambicioznog srednjovjekovnoga urbanističkog zahvata kojim je dotadašnje predgrađe regulirano i uključeno unutar novih gradskih zidina. Preduvjete koji su omogućili taj ambiciozni pothvat nalazimo u demografskom i ekonomskom procvatu Raba u razdoblju od XI do XIII stoljeća, u ranom formiranju komunalnih struktura te razvijenim i bliskim odnosima s Venecijom.
Značajno proširenje grada formirano je kroz dvanaest pravilnih izduženih blokova međusobno povezanih sustavom usporednih uspona. Članak donosi prikaz odnosa toga plana sa starijim komunikacijama, sakralnim građevinama i topografiji poluotoka, kao i primjene mletačkoga mjernog sustava u oblikovanju blokova i parcelaciji zemljišta te specifične tipologija gradnje u nizu koja je takvim planom omogućena.
Usporedbom s drugim primjerima planskoga urbanizma na Jadranu, ponajprije Chioggiom i dubrovačkom Pustijernom, pokazuje da rapsko proširenje predstavlja jedan od najranijih i najbolje očuvanih primjera planske urbane ekspanzije na istočnoj obali Jadrana, čime zauzima važno mjesto u kontekstu srednjovjekovnog urbanizma.
OGLAS
OGLAS
OGLAS
OGLAS
