Foto: RabDanas
Rapska plovidba ima 1. 6. svoj dan, koji je odabran jer je 1. 6. 1963. godine otplovljena prva trajektna linija iz luke Jablanac u luku Rab s preuređenim ribarskim brodom „Ćutin“, inače izgrađenim u Malom Lošinju 1947. godine. Kako je ove godine 50-ta godišnjica da je izgrađeno i otvoreno trajektno pristanište Mišnjak s pristupnom cestom Pudarica – Mišnjak, ovogodišnji 1. 6., Dan Rapske plovidbe, posvećujemo MIŠNJAKU, kako znamo govoriti matičnoj luci brodara, udaljenoj od Stinice 1,9 NM.
Uspostavom linije Jablanac – luka Rab koja je trajala oko 1 sat pokazalo se da su Rabljani donijeli hrabru i mudru odluku odlučivši stvarati svoju trajektnu flotu (hvala im), što je još uvijek ostalo jedinstveno na hrvatskim otocima, i to se odmah počelo odražavati na razvoj otoka i same linije.
OGLAS
OGLAS
Tako je već 1964. godine nabavljen brod Jablanac sličnih karakteristika kao Ćutin, izgrađen također u Malom Lošinju 1948. godine, koji je poslije imena Ranj dobio ime Jablanac, da bi se i po imenu što više približio kopnu. Jablanac pod imenom Viktorija plovi i vozi turiste, prodan je 1987. godine. Trajekt Rabljanka nabavljen je 1966., Otoci 1968., i Jadranka 1970. godine.
Svi su oni više puta rekonstruirani, a za povijesni Ćutin, prodan 1981. godine, treba reći da također još uvijek plovi vozeći turiste pod imenom Dalmatino, dok Rabljanka, prodana 2005. godine, plovi od 2022. godine pod imenom Milmar kao teretni brod.
Do izgradnje Pudarice, ploveći od luke Rab do Jablanca od 16. 4. 1966. godine sa 6 povratnih putovanja dnevno na prvoj liniji iz Raba i zadnjoj liniji iz Jablanca pristajalo se u Barbatu.
1970. godine izgrađeno je trajektno pristanište na Pudarici, prije toga asfaltirana pristupna cesta Rab – Pudarica u dužini od 8,0 km, te se počelo ploviti na liniji Pudarica – Jablanac, koja je trajala 30 minuta.
Gospodarstvo otoka i turizam, kao glavni nosilac, se razvijalo pa su tako prema popisu stanovništva 1971. godine Korčula i Rab među hrvatskih otocima imali jedini porast stanovnika u odnosu na popis 1961. godine, dok je Rab 1973. godine prvi put ostvario preko 1 milijun noćenja.
Sve to tražilo je pozitivan pomak u trajektnom povezivanju otoka s kopnom, te se rodila ideja o izgradnji trajektnog pristaništa u Mišnjaku s prilaznom cestom od Pudarice do Mišnjaka u dužini od 3,5 km. U tome su pomogle i kolone vozila koje su posebno u dane vikenda ljetnih mjeseci počele rasti i dosezati do magistrale.
U to je vrijeme prema Odluci Skupštine općine Rab s lukama na otoku Rabu upravljala OOUR Rapska plovidba koja je zajedno s komunalnom firmom Vrelo bila u sastavu Lučko komunalnog poduzeća.
Nije se puno vijećalo te je dogovoreno da Općina i Rapska plovidba krenu zajedno u taj zahtjevan posao, a da Rapska plovidba, da bi se dobilo na vremenu, bude investitor i nosilac građevinske dozvole, kako za Mišnjak, tako i pristupnu cestu Pudarica – Mišnjak.
U Državnom fondu Republike Hrvatske postojala su sredstva za supstituciju pomorskih brodskih linija koje su se prema dinamici izgradnje Jadranske magistrale ukidale kao nerentabilne. Iz toga fonda, u pravilu bespovratno, financirala se izgradnja Mišnjaka i ceste Pudarica – Mišnjak.
Paralelno se također uspjelo naći projektanta i izvođača radova u poduzeću Hidroelektra iz Zagreba, koje je bilo veliko poduzeće s preko 10.000 zaposlenih i imali su volju pomoći, kako su govorili, lijepom jadranskom otoku, njegovom razvoju i turizmu, a posebno dragim otočnim ljudima. Primjer toga je izgradnja samog pristaništa sa platoom i 4 rampe u roku od 80 dana kako je ugovoreno, a spomen na to su 2 silosa za betoniranje, što se vidi u sačuvanim fotografijama.
Pristanište je otvoreno 27. 7. 1976. godine – iskrcani prvi putnici i auta u dolasku iz Jablanca u Mišnjak s trajektom ponosnog imena Rabljanka, sve uz veliku feštu zadovoljnih turista i Rabljana, o čemu su također sačuvane fotografije.
Poslije izgradnje Mišnjaka brodar je nastavio s potrebitim razvojem luke.
1988. godine kupljen je agregat i tako se obavila prva elektrifikacija Mišnjaka, a posao su odradile domaće tvrtke i domaći ljudi, dok je 1989. godine izrađen valobran u dužini od 160 m, koji je izgradila tvrtka GRO KRK.
Navedeno je plaćeno uglavnom iz vlastitih sredstava brodara.
Druga elektrifikacija Mišnjaka s ugradnjom TS-a obavljena je od strane HEP-a 1998. godine.
Trajekt Otoci je asistirao u polaganju Danskog podmorskog vodoopskrbnog cjevovoda 1986. godine, a tada su Rapska plovidba i Vrelo bili i dalje zajedno u sastavu Složenog poduzeća Rabljanka.
Jablanac je 1987. godine asistirao u polaganju Norveškog podmorskog električnog kabela Krk – Rab.
U Domovinskom ratu Rapska plovidba je dala svoj doprinos prevozeći branitelje na ratište i s ratišta, a 15 djelatnika brodara je sudjelovalo u ratu, te jedan u pričuvi MUP-a.
Trajekti su plovili održavajući liniju iako je bila blokada, a posada trajekta Rabljanka imala je 6. 10. 1991. godine bliski susret s neprijateljskim avionom JNA koji je raketirao trajekt, na sreću neuspješno.
Sukladno zakonskim propisima od osnivanja 11. 5. 1999. godine lukom Mišnjak upravlja Županijska lučka uprava Rab nastavljajući realizaciju razvojnih planova za potrebe brodara, otoka i turizma, a dio sredstava osigurava se iz lučkih tarifa, koje su uključene u cijene putnih karata.
Na kraju ovog povijesnog sjećanja želimo se zahvaliti i reći veliko hvala svima koji su odrađivali i odrađuju poslove na Mišnjaku i oko Mišnjaka tog vitalnog životnog otočnog objekta.
Posebno se zahvaljujemo posadama na čelu sa zapovjednicima koje su u nizu od 10 trajekata, prvi Ćutin i do sada zadnji Četiri zvonika, održavajući linije plovile na Rapskoj trajektnoj mornarici po potrebi i „bez reda plovidbe“ pokazujući i na taj način kako se voli svoj otok.
Sada počinje nova pomorska priča i nova povijest u trajektnom povezivanju otoka, zajedno brodar, LU Rab, te naravno LU Senj.
Nadamo se da je dosadašnja povijest trajektnog povezivanja dala poticaj daljnjem razvoja otoka i podvelebitskog kraja, tim više što je Republika Hrvatska kao pomorska zemlja tu problematiku prepoznala i nalazi mjere za njezino rješenje.
U tom zajedništvu (uključeno EU strategiju razvoja otoka i luka, te dekarbonizaciju (poslije energetske krize kao alternativno gorivo preferiraju se sustavi baterija i opskrbe brodova zelenom električnom strujom s kopna)) brodar se želi naći obnavljajući svoju flotu koja je sada stara prosječno 15 godina, bez obzira što niti EU nema iskustva i sve vrvi nepoznanicama, a također su financijski rizici veliki.
Neka živi 1.6., DAN Rapske plovidbe.
OGLAS
OGLAS