Foto: Dražen Kasprek
Tvrđava Brod u Slavonskom Brodu jedno je od najvažnijih povijesnih zdanja istočne Hrvatske i upečatljiv simbol grada na Savi.
Smještena svega 200-tinjak metara od današnjeg središta, stoljećima je oblikovala život Brođana, istovremeno kao zaštitnica i kao stalni podsjetnik na nemirnu prošlost pograničnog prostora.
Impozantna vojna utvrda europskih razmjera
Riječ je o najvećoj tvrđavi izgrađenoj na području Hrvatske te jednoj od najvećih u ovom dijelu Europe. Prostire se na oko dva četvorna kilometra, a u vrijeme svoje pune funkcije mogla je primiti i do 4000 vojnika. Zahvaljujući vlastitim zalihama hrane i vode, bila je sposobna izdržati višednevne opsade, dok ju je štitilo oko 150 topova.
Na ključnom mjestu obrane
Tvrđava je izgrađena na strateški iznimno važnoj lokaciji – na prijelazu preko Save i na granici prema Osmanskom Carstvu. Upravo zbog tog položaja bila je dio velikog obrambenog sustava koji je štitio Habsburšku Monarhiju. Gradnja je trajala od 1715. do 1784. godine, a inicijator je bio princ Eugen Savojski.
Zanimljivo je da tvrđava, unatoč svojoj snazi i veličini, nikada nije bila izravno napadnuta, iako je desetljećima bila spremna za takav scenarij.
Gradnja uz velike žrtve lokalnog stanovništva
Podizanje tvrđave bilo je ogroman logistički pothvat. U radovima je svakodnevno sudjelovalo na stotine ljudi iz okolice, koji su bili obvezni raditi bez naknade u sklopu tzv. “rabote”. Osim fizičkog rada, morali su davati i vlastite zaprege za prijevoz materijala, a za potrebe gradnje značajno su stradale i okolne šume.
Tvrđava koja je određivala razvoj grada
Stari Brod razvijao se pod strogim pravilima koje je diktirala tvrđava. Kuće su morale biti prizemne i drvene, a ulice su bile planski usmjerene. Sve je bilo podređeno vojnoj funkciji – čak je postojala mogućnost da se cijeli grad ukloni u slučaju opasnosti.
Arhitektura i posebnosti
Tvrđava ima karakterističan zvjezdasti oblik s obrambenim jarcima, dok je južni dio dodatno ojačan posebnim utvrđenjem – hornwerkom. U središtu se nalazi kapela sv. Ane, rijedak primjer oktogonalne crkve, a unutarnji trg tvrđave smatra se najvećim trgom u Hrvatskoj.
Podzemni prostori i lokalne priče
Kao i mnoge velike barokne utvrde, tvrđava Brod vjerojatno posjeduje podzemne prostore, hodnike, skladišta i komunikacijske prolaze koji su služili vojnoj logistici. Upravo iz tih stvarnih struktura razvila se i jedna od najpoznatijih lokalnih priča: ona o podzemnim tunelima koji navodno povezuju tvrđavu s franjevačkim samostanom uz Savu. U slučaju turskih napada fratri iz samostana tim hodnicima su se povlačili u tvrđavu.Ta se priča i danas može čuti među stanovnicima Slavonskog Broda, no za postojanje takvog dugog i funkcionalnog podzemnog prolaza ne postoje potvrđeni povijesni dokazi. Stručnjaci uglavnom smatraju da je riječ o kombinaciji stvarnih podzemnih dijelova tvrđave i kasnije nadogradnje kroz usmenu predaju.
Istaknutiji zapovjednici tvrđave Brod
U habsburškom sustavu bile su dvije različite funkcije;
– Zapovjednik tvrđave – Festungskommandant: Čovjek zadužen za same zidine, topove, zalihe hrane i gradnju.
– Zapovjednik pukovnije – Regimentskommandant : Čovjek zadužen za vojnike (živu silu) koji su bili stacionirani u toj tvrđavi i okolici.
U Tvrđavi Brod u isto vrijeme bile su dvije jake osobe i figure: Maximilian Freiherr von Petraš kao zapovjednik utvrde i Ivan Trenk kao vojni zapovjednik.
Maximilian Freiherr von Petraš – najvažnija figura rane povijesti tvrđave (1716. – 1724.).
Bio je pomoćnik zapovjednika od 1705., a kao glavni zapovjednik od 1716. godine izravno je nadzirao početak velike barokne gradnje (1715. – 1735.) prema nacrtima princa Eugena Savojskog.
Dok je veliki vojskovođa Eugen Savojski dao stratešku zamisao, Petraš je bio taj koji je tu viziju proveo na terenu. Nadzirao je gradnju od samog početka 1715. godine. Njegov glavni zadatak bio je pretvoriti staru, tursku utvrdu i manje austrijske nasipe u modernu baroknu tvrđavu zvjezdolikog oblika (Vaubanov sustav).
Petraš je upravljao nevjerojatnim resursima:
- Radna snaga: Svaki dan je na gradnji radilo između 2.000 i 4.000 seljaka (tadašnjih graničara) koji su dolazili na “robotu” (prisilni rad).
- Materijal: Organizirao je proizvodnju opeke na licu mjesta. Godišnje se peklo od 2 do 4 milijuna komada cigle.
- Financije: Upravljao je golemim budžetom koji je stizao iz Beča, što je u to vrijeme bio stalan izvor napetosti i revizija.
Petraš je bio nemilosrdan u vojnim ciljevima. Kako bi tvrđava imala čist brisani prostor (glacis) za topove, naredio je rušenje svih kuća koje su bile preblizu. Zbog toga se tadašnje civilno naselje Brod moralo pomaknuti prema istoku, čime je on zapravo izravno odredio današnji urbanistički plan centra Slavonskog Broda.
Petraš se često sukobljavao s lokalnim stanovništvom i franjevcima jer je gradnja tvrđave bila iznimno naporna i skupa za lokalno stanovništvo. On je bio oličenje apsolutističke vojne vlasti, za njega je tvrđava bila prioritet, a potrebe grada sekundarne.
Bojnik Mayerhoffer (sredina 18. stoljeća)
Zapovijedao je u vrijeme kada je Brod imao specifičan status slobodnog vojnog komuniteta. Njegova uloga bila je presudna jer je objedinjavao vojnu vlast u tvrđavi s civilnom upravom nad gradskim naseljem.
Podmaršal Johann von Kleefeld (kasnije 18. stoljeće)
Spominje se kao jedan od visokih časnika na čelu tvrđavske uprave u razdoblju stabilizacije granice prema Osmanskom Carstvu.
General-bojnik i barun von Rebrović (početak 19. stoljeća)
Zapovjednik u vrijeme Napoleonskih ratova, kada je tvrđava služila kao ključno logističko središte za austrijsku vojsku na jugu Monarhije.
Tvrđava je izgubila svoju primarnu obrambenu svrhu nakon 1850. godine, nakon čega su zapovjednici više imali ulogu upravitelja vojarni nego strateških obrambenih lidera.
Obitelj Trenk: Među zidinama i u jarcima tvrđave Brod
Dok su inženjeri poput Maximiliana Petraša gradili zidove, dušu vojničkom životu Broda u prvoj polovici 18. stoljeća udahnula je obitelj Trenk. Iako povjesničari precizno dijele uloge na zapovjednike zidina i zapovjednike vojske, za tadašnje Brođane najvažnije ime bio je pukovnik Ivan Trenk.
Kao zapovjednik brodske pješačke pukovnije od 1723. do 1732. godine, stari pukovnik Trenk bio je oličenje carske discipline. No, u sjeni njegovih strogo postrojenih trupa, hodnicima tek izgrađene tvrđave trčao je dječak koji će postati najpoznatiji (i najozloglašeniji) ratnik Europe, njegov sin, barun Franjo Trenk.
Legenda kaže da je mladi Franjo upravo u Brodu pokazao prve znakove neustrašivosti, ali i nevjerojatne sreće koja će ga pratiti kroz stotine bitaka. Prema jednoj od najstarijih gradskih anegdota, kao dijete je pao u duboki tvrđavski jarak pun vode. Dok su se stražari uspaničili, mali je Trenk, nekim čudom, isplivao živ, nagovijestivši sudbinu čovjeka kojeg kasnije ni meci ni sablje neće moći zaustaviti.
Upravo je u ovim baroknim kazamatima i na savskim nasipima Franjo Trenk upijao vojnički zanat, gledajući oca kako upravlja pukovnijom.
Trenkovi su ključan podsjetnik da ova utvrda nije bila samo od opeke i blata, već poligon na kojem su stasali ljudi koji su mijenjali kartu Europe.
Razdoblje Jugoslavije – zapuštanje i devastacija
Nakon što je izgubila svoju izvornu vojnu funkciju u 19. stoljeću, tvrđava je u 20. stoljeću ponovno dobila vojnu namjenu ali u potpuno drugačijem kontekstu. Tijekom razdoblja bivše Jugoslavije korištena je kao vojarna JNA.
Taj dugotrajni vojni režim ostavio je ozbiljne posljedice. Umjesto očuvanja i brige o vrijednom kulturno-povijesnom kompleksu, tvrđava je desetljećima bila zanemarivana, neprikladno korištena i djelomično devastirana. Brojni izvorni elementi su oštećeni ili izgubljeni, a prostor nije održavan u skladu s njegovim značajem. Takav odnos prema jednom od najvrjednijih spomenika vojne arhitekture u Hrvatskoj može se s pravom smatrati oblikom kulturocida.
Novi život tvrđave
Unatoč svemu, tvrđava danas ponovno oživljava. Obnovljeni dijelovi postali su prostor kulture, obrazovanja i javnog života. U njezinim zidinama danas djeluju gradske institucije, škole, galerije, muzeji i edukacijski centri, čime se vraća njezina važnost, ovaj put u mirnodopskoj i kulturnoj ulozi.
Više slika tvrđave Brod pogledajte u FOTOGALERIJI…
Tekst i foto: Dražen Kasprek
