Foto: G. Novotny | J. Marinšek "Pozdrav iz Raba" (izvor) | Arhiva obitelji Kabalin
U gradu Rabu brojni važni javni prostori, mjesta predaha, razgovora, vertikalni i horizontalni krvotoci grada još uvijek čuvaju svoje životne, jednostavne i praktične nazive. Pa tako i danas imamo Donju, Srednju, Gornju i Lišu ulicu, ili trgove koji, pored svojih službenih, nose nazivlja sačuvana u duhu vremena, naslijeđa i govora ljudi, poput Varoša i Pjacete. A kad već spominjemo Pjacetu onda nam nema druge nego svratiti do najljepših skala za poć doli na more, kako nam ih je prije 14 godina – kad su se zadnji puta obnavljale i proširivale – predstavio prof. Miljenko Domijan. A baš u tom njegovom opisnom nazivu sve je rečeno: i kamo vode, i čemu služe, i zašto postoje.
Autor: Hrvoje Hodak
Jer na Rabu se ne silazi „prema obali“. Na Rabu se gre doli. I ne gre se bilo kamo doli, nego na more – onu jedinu pravu točku gravitacije otoka, mjesto gdje prestaju rasprave, a počinje život.
Kamen koji pamti korake
A te skale dugo su bile malo uske, malo istrošene, s poviješću u slojevima. Naime, zahvaljujući Davidu Kabalinu, predsjedniku Društva prijatelja Raba – 1895, u ovom kratkom tekstu donosimo vam i jedinu do sada pronađenu fotografiju iz knjige Johana Marinšeka Pozdrav iz Raba koja prikazuje skale i uopće Pjacetu prije njezine “velike obnove” 1921. godine:
– “Rekao sam ‘velika obnova’ jer je zapravo tada stvorena Pjaceta kakvom je danas znamo: s popločenjem, skalama, crnikom i klupicama uokolo, te s novim imenom – Trg Slobode”, pojašnjava nam Kabalin i odmah nastavlja: “Otvor kojeg možemo primijetiti na slici i danas je vidljiv, samo je zazidan, jer te su stare skale zapravo ulazile u Pjacetu, no kod obnove njihov je donji krak dijelom zadržan, s time da mu je dodana ograda, dijelom zidana, dok je gornji izveden iznova i ograđen kovanom ogradom. Velika je vjerojatnost da su skale obnavljane i kasnije, između 1921. i 2012., ali samo njihov površinski sloj“, kazao nam je Kabalin.
Kad Fjera pokaže da je usko
Kada je prije gotovo 25 godina organizirana prva Rabska fjera, pokazalo se da su skale kojima se s popularne Pjacete silazi do najljepšega morskog šetališta na Jadranu, onog podno gradskih zidina Raba, ipak pretijesne, pa se početkom 2012. godine krenulo s njihovom obnovom i proširenjem u prosjeku za čak 70 %.
Izvedbeni dio obnavljanja i proširenja stepeništa odradio je, na mnogim konzervatorskim zahvatima dokazani građevinski majstor, Ivan Guščić – Doktorić. Pa iako je tijekom veljače 2012. bilo problema s orkanskim udarima bure, posao je obavljen u ugovorenom roku.
Naravno, kako to biva u malim sredinama, tijekom izvođenja radova paralelno se vodila spontana javna rasprava u kojoj je početno negodovanje s vremenom zamijenjeno glasnim odobravanjem i unisonim pohvalama kvaliteti učinjenog posla.
Prof. Domijan, koji je bio kao stručnjak konzultiran prije kretanja u posao obnove, ocijenio je tada da je cijeli zahvat odlično izveden te da će bijeli istarski kamen kirmenjak s vremenom dobiti određenu patinu kojom će se skale još bolje sjediniti s okolinom.
Majstori su novim fugiranjem dodatno uljepšali postojeći zid na kojeg su postavljene ploče četkanog istarskoga kirmenjaka, dok je na samim skalinama postavljen tzv. „štokovani“ kirmenjak. Nova je ograda od kovanog željeza, najprije pocinčana, a zatim i obojena na način da nalikuje onoj staroj. Ovim je zahvatom ujedno na kvalitetan način riješeno pitanje odvodnje s prostora Pjacete. Prateći upute konzervatora, na skalinama je tom prigodom instalirana i nisko postavljena rasvjeta zbog pomoći pri hodanju u noćnim uvjetima, a koja neće remetiti noćnu vizuru staroga grada i objekata na predjelu Pjacete.
Danas su šire skale, sigurnije, ljepše. Ali i dalje vode na isto mjesto. Na šetnicu i more koje nas strpljivo čeka da mu priđemo istim putem. Jer na kraju, sve na Rabu vodi doli na more.
Autor: Hrvoje Hodak
