Foto: Hrvoje Hodak
Prosječne neto plaće na hrvatskim otocima tijekom 2024. godine dosegnule su 1050 eura, čime su se znatno približile nacionalnom prosjeku od 1171 euro. Posebno je važno istaknuti da se Grad Rab nalazi među sedam otočnih općina i gradova koji već premašuju državnu razinu plaća, uz Sutivan, Cres, Punat, Mali Lošinj, Krk i Tkon.
Naime, prema Vladinom Izvješću o provedbi Zakona o otocima za 2024. godinu, prosječna neto plaća na Rabu porasla je s 1085 eura u 2023. godini na 1209 eura u 2024., što predstavlja dvoznamenkasti rast i potvrđuje stabilan uzlazni trend.
U deset otočnih gradova i općina s najvišim plaćama, iznosi se kreću od 1104 eura u Korčuli do čak 1633 eura u Sutivanu, a razlika između najnižeg i najvišeg iznosa iznosi gotovo 530 eura. Rab se pritom nalazi u gornjem dijelu ljestvice, iznad prosjeka i većine otočnih sredina.
Dvoznamenkasti rast na većini otoka
U usporedbi s 2023. godinom, raspon plaća na otocima dodatno se proširio. Sutivan je skočio s 1239 na 1633 eura, Cres s 1060 na 1267 eura, Punat s 1091 na 1214 eura, Rab s 1085 na 1209 eura, dok je Tkon porastao s 967 na 1173 eura. U svim slučajevima riječ je o povećanjima između 15 i 25 posto.
Turizam kao glavni pokretač
Luksuzni turistički smještaj i prateće usluge guraju Sutivan, Cres i Punat prema samom vrhu, dok sredine s masovnijim turizmom, prerađivačkim ili komunalnim djelatnostima te kraćom sezonom bilježe niže prosjeke. Rab se u tom kontekstu profilira kao uravnotežena turistička destinacija s pozitivnim učinkom na lokalna primanja.
Otoci više nisu periferija gospodarstva
Izvješće optimistično oslikava gospodarske prilike na otocima. Od 2016. do 2024. broj poduzetnika porastao je za 40 posto, a broj zaposlenih za 38 posto. Dinamika osnivanja novih tvrtki gotovo je izjednačena s kontinentalnom Hrvatskom, dok je rast zaposlenosti na otocima čak izraženiji.
Vlada naglašava da otoci danas više nisu razvojno zaostalo područje, već ravnopravni, a u segmentu zapošljavanja i predvodnički dio nacionalnog gospodarstva.
Rast prihoda i zapošljavanja
Od 2018. do 2024. godine otočni gospodarstvenici ostvarili su 13,5 milijardi eura prihoda, od čega rekordnih 2,7 milijardi eura u 2024., što je rast od 11,3 posto u odnosu na prethodnu godinu.
U 2024. broj poduzetnika porastao je za 3,1 posto (na 5887), a broj zaposlenih za 4,9 posto, na ukupno 28.816 zaposlenih. Pet ključnih djelatnosti — turizam, trgovina, građevinarstvo, prerađivačka industrija te administrativne i pomoćne usluge — generiraju 80 posto otočnih prihoda.
Otoci zadržali stabilan broj učenika
Za razliku od kontinenta, gdje broj učenika kontinuirano pada, otočni obrazovni sustav u posljednjem desetljeću zadržao je stabilnost. Broj učenika kreće se između 10.400 i 10.800, uz prosjek od 10.604 učenika godišnje.
Od školske godine 2013./2014. do 2024./2025. broj otočnih osnovnoškolaca i srednjoškolaca smanjen je za svega 1,25 posto, dok je Hrvatska u cjelini izgubila više od 12 posto učenika.
U predškolskom odgoju u 2024./2025. upisano je 4569 djece, što je rast od 4,22 posto, a treću godinu zaredom raste i stopa upisa u vrtiće, što potvrđuje dugoročni učinak proširenja kapaciteta.
Pripremio: Hrvoje Hodak
