Foto: RabDanas
Jučer je na Spomen-groblju u Kamporu održana svečana komemoracija povodom 82. obljetnice oslobođenja talijanskog fašističkog koncentracijskog logora Kampor, jednog od najzloglasnijih logora u Drugom svjetskom ratu.
Sjećanje na žrtve okupilo je brojne predstavnike hrvatskih i slovenskih vlasti, diplomatskog zbora, lokalnih zajednica te antifašističkih i veteranskih udruga.
Koncentracijski logor Kampor, jedan od najozloglašenijih talijanskih fašističkih logora u Drugom svjetskom ratu, osnovan je 2. srpnja 1942. i ugašen 11. rujna 1943. Tijekom četrnaest i pol mjeseci kroz logor je prošlo oko 15.000 Hrvata, Slovenaca i Židova, među kojima je bilo više od tisuću djece. Procjenjuje se da je zbog nehumanih uvjeta i izgladnjivanja umrlo oko 4.500 osoba, dok je dodatnih 800 stradalo pri transportu u druge logore.
Svečanost je započela polaganjem vijenaca u spomen na sve žrtve logora. Vijence su položili Ministarstvo obrane Republike Slovenije na čelu s ministrom g. Borutom Sajovicem zatim Ministarstvo za koheziju i regionalni razvoj Republike Slovenije na čelu s ministrom g. Aleksanderom Jevšekom.
Nakon njih vijenac je položilo Ministarstvo hrvatskih branitelja na čelu s izaslanikom potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, državnim tajnikom g. Darkom Nekićem, potom delegacija Primorsko-goranske županije na čelu s ravnateljem Županijske lučke uprave Rab, g. Nenadom Debelićem, izaslanikom župana Ivice Lukanovića, te delegacija Grada Raba na čelu s gradonačelnikom g. Nikolom Grgurićem.
Zajednički su vijenac položile i delegacija Zveza združenj borcev za vrednote NOB Slovenije, Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Nacionalno udruženje talijanskih partizana (ANPI Italija) na čelu s g. Marijanom Križmanom. Vijenac ZZB NOB Slovenije i Odbora logora Rab – Gonars položili su i Herman Janež mlađi, član predsjedništva Marjan Šiftar te članica Koordinacijskog odbora za žrtve ratnog nasilja Vesna Dobre.
Vijence su također položile delegacije Grada Čabra predvođene gradonačelnikom Antonijem Dražovićem, Općine Kočevje s županom Gregorom Koširom, Općine Čavle s Ervinom Burom, Općine Lopar s načelnikom Zdenkom Jakucem, Koordinacije židovskih općina u RH s predsjednikom Židovske općine Rijeka Rankom Špiglom, Saveza civilnih invalida rata Hrvatske s izvršnom direktoricom Ljiljanom Knežević.
Pred spomenikom žrtvama vijence su položile i delegacija Udruge logoraša iz Dalmacije u Mussolinijevim fašističkim koncentracijskim logorima (Lidumkol) na čelu s predsjednikom Udruge g. Vladimirom Alavanjom, delegacija Udruge antifašista Raba (UAR) na čelu s g. Berislavom Dumićem, delegacija Društva za šport, kulturu i razvoj Loparja na čelu s predsjednikom društva g. Danilom Škergatom te delegacija Saveza društava Josip Broz Tito iz Zagreba.
Nakon polaganja vijenaca, gradonačelnik Nikola Grgurić pozvao je okupljene da minutom šutnje odaju počast svim stradalima, a potom su intonirane tri himne – hrvatska, slovenska i europska.
U ime domaćina, prisutne je pozdravio gradonačelnik Grgurić, koji je naglasio važnost čuvanja sjećanja i prijenosa poruke mira budućim generacijama. Nakon njega govor je održao i Herman Janež ml., potomak interniranih i predsjednik Logorskog odbora Rab–Gonars, podsjetivši da su “djeca bila najveće žrtve rata”.
Okupljenima su se potom obratili Marijan Križman, Franjo Habulin i Fabrizio De Sanctis, kao predstavnici prisutnih organizacija antifašista Slovenije, Hrvatske i Italije, a potom i Nenad Debelić, kao izaslanik župana PGŽ-a Ivice Lukanovića.
Prisutni su imali priliku čuti i svjedočanstva bivših logoraša – među njima Slavka Malnara iz Čabra, koji je kao dijete u logoru patio od žeđi i gladi, te Eve Akerman, Židovke koja je nakon kapitulacije Italije pristupila partizanima i opisala neizdržive higijenske uvjete.
Svečanost su pratili glazbeni i poetski nastupi. Slovenska pjesma „Lipa zelenela je“ i hrvatska maslina, posađena u obnovljenom Spomen-parku, istaknuti su kao simboli života, trajnosti i mira. Poseban naglasak ovogodišnje komemoracije bio je na obnovi Spomen-parka u Kamporu, koju su zajednički realizirali slovensko Ministarstvo obrane, hrvatsko Ministarstvo kulture i medija, Grad Rab i brojni partneri.
Inače, Ministarstvo obrane Republike Slovenije i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske prepoznali su obnovu spomen-parka kao ključnu za očuvanje ovog povijesno važnog spomenika stradanju.
Projekt je bio zahtjevan logistički i organizacijski pothvat, jer je skupio subjekte s obje strane državne granice. U skladu s međudržavnim sporazumom, sudjelovalo je i Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske. U izradi plana zaštite sudjelovali su i Zavod za zaštitu kulturne baštine Slovenije, a uz sve potrebne dozvole i Uprava za zaštitu kulturne baštine Republike Hrvatske. Ključnu pomoć pružio je Grad Rab koordinacijom i rasporedom građevinskih radova. To se odvijalo u dvije faze: prva je bila intervencijska faza, koja je imala za cilj stabilizaciju i učvršćivanje stanja; druga faza bila je usmjerena na sveobuhvatnu obnovu kamenih dijelova. Radovi su završeni krajem 2024. godine i okvirno su obuhvaćali: uređenje parka, postavljanje informativne ploče na ulazu, obnovu ulaznog prostora i stubišta, obnovu metalne natpisne ploče te najteži zahvat – obnovu velikog obeliska.
Osim ovog velikog zahvata financiranog od strane Ministarstva obrane Republike Slovenije, Grad Rab je prema projektu Ljubljanske tvrtke Ambient d.o.o. s radovima na obnovi spomen groblja započeo 2020. te su od tada do 2024. godine, zajedničkim financiranjem Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada Raba izvedeni radovi na popravku zida na ulazu u groblje, popravku ulaznih vrata i čelične ploče s imenima stradalih, izradi novih i popravku oštećenih pločica i hortikulturni radovi na uklanjanju stabala koja su zaklanjala vizuru velikog obeliska i sadnji novih pinija, čempresa, lovora i masline.
U znak zajedništva i trajnog sjećanja, maslinu u parku simbolično su zalili slovenski ministar obrane Borut Sajovic i gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić. Za doprinos obnovi posebne zasluge i priznanje idu ministru Sajovicu, veleposlaniku Slovenije u Zagrebu Gašperu Dovžanu, gradonačelniku Grguriću i drugim zaslužnima.
Završni govor na komemoraciji održao je slovenski ministar za koheziju i regionalni razvoj Aleksander Jevšek, koji je upozorio na rastuće opasnosti ekstremizma i podsjetio da “spomen na logor Kampor nije samo povijesna činjenica, već opomena i poziv na humanost, solidarnost i međusobno poštovanje”.
Komemoracija je završena zajedničkom pjesmom i porukom prijateljstva. Kvintet Slovenske vojske izveo je skladbu “Prijatelji, ostanimo prijatelji”, podsjećajući da je trajna obaveza živih da njeguju sjećanje na žrtve i brane vrijednosti slobode, mira i ljudskog dostojanstva.
Jučerašnju komemoraciju i program svečanosti zajednički su pripremili Grad Rab i Koordinacijski odbor žrtava ratnog nasilja pri Savezu boraca Slovenije uz pomoć:
- Kvinteta limenih puhača Orkestra Slovenske vojske
- pjevačice Dajane Lupić
- pjevača Tomaža Štulara
- gitarista Marka Mozetiča
- recitacija Vide Srdoč, članice dramske skupine pri Slovenskom kulturnom društvu Istra Pula
- voditeljice Irene Ivić i voditelja Urbana Pipana
Zahvala ide i Udruzi rapskih samostreličar te Gardijskoj postrojbi Slovenske vojske.
Tekst i fotografije: Andrina Perić
