Foto: RabDanas
Postoje ljudi koji vole vježbati. Kroz svoju dugu sportsku i sada već poveću trenersku karijeru te osobe mogu brojati prstima jedne ruke.
Za nas ostale smrtnike, kada bi mogli birati, izabrali bi da ne moramo vježbati. Naporno je, moraš se znojiti, naprezati, bole te mišići, možeš se ozlijediti, možda te krene nešto zatezati što te već dugo nije i svakako imaš pametnijih stvari za obaviti u to vrijeme. Postoje još stotine razloga zašto ne gubiti vrijeme na trening ali ja ću ti danas dati 3 razloga zašto, unatoč ogromnim dokazima protiv, ipak trebaš trenirati.
Kao većina i ja sam krenuo trenirati kao dijete. U toj dobi uopće se nisam pitao da li da idem na trening ili ne. Trening je bio u određeno vrijeme i ja sam trenirao. Postojala je i jasna svrha moga treninga. U početku da u karateu dođem do crnog pojasa, kasnije da osvojim medalju za Hrvatsku karate reprezentaciju. Svaki moj trening imao je jaki razlog zašto ga trebam raditi. Od prvog treninga u sezoni da izradim snažnu bazu sve do zadnjeg treninga ispred natjecanja kada bi samo ponavljao pokrete u kojima sam dobar kako bi podignuo samopouzdanje.
Po završetku sportske karijere ponestalo je razloga za treniranje. Iz dana u dan sam trenirao sve manje jer unatoč završenom kineziološkom fakultetu i bogatoj sportskoj karijeri nisam imao dovoljno jaki razlog da nastavim. Ulaganje napora i vremena u mojim očima više se nije isplatilo. Sve do dana kada su posljedice takve odluke napravile svoje.
Ljepota
Svi žele biti lijepi. Istovremeno se sude osobe koje treniraju prvenstveno iz estetskih razloga. Ljepota je jako bitna. Dokaz tome je uređenje tvoga doma i okućnice. Kada su ti prostorije neuredne i prljave ne osjećaš se ugodno kao kada uložiš trud i sve pospremiš i uljepšaš. Kada lijepo urediš svoj vrt diviš mu se. Putuješ Europom i svijetom da bi vidio stare crkve, ostale građevine i umjetost u koje su se uložile generacije ljudi da bi izgledale veličanstveno. Kada kupuješ auto želiš da bude estetski privlačno. Kada biraš svoju odjeću želiš da ti dobro stoji. Ljepota nije samo “vanjština”, već utječe na naše unutarnje stanje.
Trebaš biti jako oprezan kada nekoga sudiš jer želi biti lijep. Priroda je lijepa, lijepa je i glazba, želja da tvoje tijelo izgleda lijepo je normalna i zdrava pojava. Naravno da postoji i patološka opsjednutost ljepotom. Postoje osobe koje ne vide ništa drugo osim kako netko ili nešto izgleda. Ali baš kao što su rijetki ljudi koji vole vježbati rijetki su i oni čija opsesija ljepotom prelazi u bolest.
Većina nas je puno ljepša nego što mislimo za sebe. Baš kao što su različite crkve lijepe svaka na svoj način tako smo i mi ljudi lijepi. Međutim kao kada se zapusti stara arhitektura pa postane ružna ruševina, tako bude i s nama kada se prestanemo brinuti o sebi i dozvolimo si da nam se nakupi višak kilograma. Srećom, kao što stara arhitektura može ponovno zasjati punim sjajem nakon renovacije, tako i mi možemo ostvariti svoj genetski potencijal ljepote kada krenemo graditi zdrave navike koje uključuju redovan trening.
Možda smatraš da vježbanje nije bitno da bi čovjek smršavio. Djelomično si u pravu. Možeš smršaviti da odeš na neku dijetu. Danas možeš smršaviti ako kreneš uzimati Ozempic, Mounjaro ili neki drugi lijek koji ti smanjuje apetit. Ali nikada nećeš postati najljepša verzija sebe bez treninga jakosti. Da bi oblikovao svoje tijelo i da bi na mjestu gdje je nekad bilo salo ostanu samo lijepi oblici mišića, jednostavno moraš trenirati.
Čak i da si zadovoljan izgledom kojega si postigao samo strogom prehranom i/ili lijekovima jako teško ćeš održati svoj novi izgled dugoročno. Nakon nekog vremena disciplina oko hrane postat će slabija, možda će ti lijekovi početi stvarati nepoželjne nuspojave i za čas ćeš se vratiti staroj kilaži ili čak većoj nego ranije.
Naše tijelo jednostavno voli konzumirati puno kalorija ali i trošiti puno kalorija. Višak kilograma skidamo kvalitetnom prehranom dok rezultate zadržavamo vježbanjem! Osobe koje skinu višak kilograma i zadrže zdravu tjelesnu masu dugoročno imaju zajedničku jednu stvar. Redovan trening!
Dugovječnost
Nitko tko vježba da bi živio duže ne živi u iluziji da će živjeti zauvijek. Iako je točno da ljudi koji treniraju u prosjeku žive duže, puno je bitnija razlika u kvaliteti života kojega ćeš voditi budeš li trenirao ili ne.
Dr. Peter Attia definira dvije vrste dugovječnosti. LifeSpan (životni vijek) i HealthSpan (zdravstveni vijek). Životni vijek definiran je kao količina godina koje ćeš živjeti dok je zdravstveni vijek definiran kao količina godina koje ćeš živjeti zdrav i u odsustvu bolesti.
Pušenje i konzumacija alkohola skraćuju životni vijek. Dok si pušači povećavaju rizik smrtnosti do 3 puta u odnosu na nepušače, alkoholičari (ljudi koji piju svaki dan 1 do 2 pića) povećavaju rizik smrtnosti do 1.5 puta u odnosu na ljude koji ne piju.
Ove statistike su široko raširene i poznate javnosti već godinama pa nikoga pretjerano ne iznenađuju. Što kada bi ti rekao da si ne treniranjem više povećavaš rizik smrtnosti nego da piješ i/ili pušiš?
Ako si trenutačno u donjih 25 % kondicije imaš do 4 puta veću smrtnost od osobe koja je u gornjih 2,5 % kondicije. Dakle više si smanjuješ rizik smrtnosti ako si u elitnoj kondiciji nego ako prestaneš pušiti.
Ako redovito pušiš šansa da umreš u idućih 10 godina ti je 3 puta veća od nepušača, dok ako si u donjem razredu kondicije šansa da umreš ti je 4 puta veća od osobe koja je u elitnoj kondiciji.
Ovdje ne želim umanjiti važnost prestanka pušenja već želim istaknuti vrijednost dobre kondicije u produžetku životnog vijeka.
Slična stvar je i s jakosti. Ako si u gornjoj trećini jakosti smanjuješ si rizik smrtnosti za 1.3 puta u odnosu na ljude koji su u donjoj trećini jakosti.
Važnije je biti u formi i jak nego prestati pušiti i piti ako želiš smanjiti rizik od prerane smrti.
Sada zamisli koliko ćeš si produžiti život ako trenutačno piješ i pušiš, prestaneš piti i pušiti, dovedeš se u elitnu kondiciju i postaneš jak!
Vježbanje je najjači lijek za dugovječnost koji imamo!
Redovan trening ima još veći utjecaj na zdravstveni vijek, broj godina koji ćeš provesti zdrav i u odsustvu bolesti. Osim zdravlja zadržat ćeš fizičke sposobnosti koje će te iz godine u godinu sve više razlikovati od vršnjaka koji ne treniraju.
Danas je medicina toliko napredovala da unatoč lošim životnim navikama većina ljudi doživi dosta duboku starost. Međutim ondje gdje se stvara ogromna razlika je u kvaliteti života osobe koje treniraju da imaju dobru kondiciju i da su snažni.
Kako bi što bolje dočarao važnost zdravog životnog stila, pogotovo redovnog treninga koji utječe na kondiciju i jakost, nacrtao sam graf čiji je autor dr. Peter Attia (svjetski poznati stručnjak za dugovječnost).
Ovaj graf predstavlja 3 scenarija. U prvom živiš život bez veće intervencije gdje ti zdravlje postepeno opada, nakon otprilike 60 godina padaš ispod 50% sposobnosti, živiš još 10 godina i umireš.
U drugome koristiš najbolje što medicina danas može ponuditi. Gotovo istovremeno padaš ispod 50 % sposobnosti kao u prvom slučaju i onda na kraju produžiš život za 5 do 10 godina.
Treći scenarij je kada uključiš intervenciju životnog stila. Ne samo da ćeš živjeti duže kada kreneš trenirati, jesti zdravo i kvalitetno spavati već ćeš kada za to dođe vrijeme imati nagli pad sposobnosti u umrijeti nedugo zatim.
Idealan scenarij bi bio kada bi što duže zadržali 100 % sposobnosti i onda se jednog dana samo ne probudiš. Poanta je svojim životnim stilom približiti se što više tom idealnom scenariju.
Sposobnost
Osobno nisam opterećen količinom života koju ću živjeti. Svakako ćemo svi jednog dana otići na bolje mjesto. Ono čemu jesam posvećen, i u čemu pomažem ostalima da postignu, jest da povećamo svoje fizičke sposobnosti što bliže svom genetskom potencijalu i držimo tu sposobnost doživotno.
Ne možemo pobjeći činjenici da samo na ovom svijetu u tijelu i da ćemo to tijelo imati do kraja života. Jednostavno moramo igrati igru koja se zove život.
Baš kao što nogometaš ima kondicijski trening da bi njegovo tijelo bilo spremno izdržati česte sprinteve, promjene pravca kretanja, guranja sa protivnikom, padove, skokove i brže se oporaviti za iduću utakmicu, tako bi i mi, obični rekreativci, trebali imati kondicijski trening za životne izazove.
Svakodnevno se susrećemo sa situacijama u kojima treba nositi namirnice, uspeti se po stepenicama i podignuti dijete. Ponekad ćemo trebati podignuti i neku težu stvar poput 12 boca mineralne ili prenijeti namještaj. Doći će i situacije kada ćemo trebati potrčati za djetetom, reagirati brzo da ne bi pali, ili ako već padnemo da se spretno dočekamo.
Šansa je da ćeš se za vrijeme svojega života naći u situaciji u kojoj trebaš nekome pomoći tako da ga nosiš dužu dionicu, spasiš od utapanja ili se fizički obračunaš s napadačem. Možda to nikada nećeš morati uraditi ali velika je razlika hoćeš li u tom trenutku imati 30 kilograma viška ili biti najbolja verzija sebe.
Želiš biti sposoban da se možeš brinuti o sebi i/ili ako treba pomoći nekome u nevolji.
Više o načinu treninga da uđeš u elitnu kondiciju i postaneš jak pisati ću u idućoj kolumni.
Sportski pozdrav, Franjo Maškarin mag.cin.
