Foto: OŠ Ivana Rabljanina Rab
U petak, 9. svibnja 2025., povodom Dana Grada Raba, OŠ Ivana Rabljanina organizirala je projektni dan s temom “Hrast crnika” koji se većim dijelom odvijao u rapskoj povijesnoj jezgri, ali i u područnim školama.
U čast najpoznatijoj rapskoj “crniki s Pjacete”, simbolu baštine, zajedništva i slobode te hrvatskoga kandidata na natjecanju Europsko stablo 2025. godine, rapski su učitelji i učenici pripremili aktivnosti u kojima su proučavali hrast crniku unutar različitih predmetnih područja.
Učenici su se prema svojim interesima opredijelili za određene radionice u kojima su, primjerice, imali prilike istraživati hrast u mitologiji starih civilizacija, prirodne prijatelje i neprijatelje hrasta, prevoditi, pjesnički i likovno se izraziti na temu crnike.
Čitajući obavijesni tekst “Hrast crnika”, učenici 1. i 2. razreda PŠ-a Banjol, detaljnije su upoznali dijelove hrasta, ulogu lista, muškog i ženskog cvijeta te naučili što je oprašivanje i kako nastaje žir. Saznali su i o štetniku gubaru te zašto je crnika važna. Također, dotaknuli su se i poznate crnike na otoku Rabu.
Nakon svakog odlomka obavijesnog teksta, učenici su promatrali fotografije, komentirali ih, promatrali povećalom, opisivali i uspoređivali koru debla mlade i stare crnike (u dvorištu rapske škole). Tijekom radionice izrađivali su plakat. U završnom dijelu sata, podijeljeni u grupe, natjecali su se u kvizu znanja.
Učiteljice i učenici PŠ-a Lopar pogledali su film o hrastu crniki na Pjaceti kao uvod u projektni dan. Prilikom gledanja učenici su upoznati s osnovnim obilježjima hrasta crnike. Nakon toga, raspoređeni su po radionicama: (1.) slikanje hrasta crnike s Pjacete kombiniranom tehnikom flomastera i akvarela, (2.) izrada trodimenzionalnog hrasta crnike kombiniranom tehnikom kolaža i tempere, (3.) izrada edukativnog plakata na temu hrasta crnike, (4.) slikanje i crtanje hrasta crnike temperama i pastelama.
Nakon radionica svi su učenici sudjelovali u sadnji 4 sadnice hrasta crnike u školskom dvorištu, svaki razred zasadio je svoju sadnicu. Na kraju projekta zasladili su se štrudlom od jabuka koju im je napravila teta Vera. Prigodno su ju ukrasili hrastovim grančicama.
Učenici 1., 2., 3. i 4.b razreda su kao uvod u radionicu imali posjet šumi Dundo gdje su mogli svim osjetilima uživati u ljepoti hrasta crnike.
Svojim vrijednim i spretnim rukama različitim materijalima modelirali su stablo hrasta crnike i lijepo se zabavili.
Članovi Ekogrupe izradili su 3 društvene igre za djecu vrtićke dobi. U šetnji park-šumom Komrčar razlikovali su stabla u šumi i isticali njihove razlike u korijenju, kori i krošnji, posebno listu. Listove hrasta crnike posebno su proučili. Čak su i ponešto žireva pronašli u šumi. Svidjele su im se rese na crniki te su to povezali sa životnim ciklusom hrasta crnike. Učenici su osvijestili vlastite osjećaje koje budi u njima boravak u šumi i dodir s prirodom. Istaknuli su kako žele češće boraviti u šumi.
Na radionici haiku poezije sudjelovalo je 24 učenika. Prvi zadatak bio je smisliti haiku pjesmu ili više njih s temom hrasta crnike kao i prirode oko sebe. Osluškivali su zvukove, obratili pozornost na mirise i sve što ih okružuje, a vrijedno je zabilježiti. Na temelju uživanja u prirodi nastala je nekolicina haiku pjesama koje su potom izražajno čitali te su iste u konačnici prepisane krasopisom na manje papire i izvješene. U haiku poeziji mogli su potom uživati i prolaznici.
Projektni rad mladih biologa imao je dvije glavne aktivnosti posvećene hrastu crniki: (1.) tijekom travnja ekipa „Šojke“ izradila je edukativni plakat na temu „Hrast crnika – prijatelji i neprijatelji“;
(2.) na sam projektni dan – 9. 5. – „Šojke“ su posadile mladu crniku u parku Komrčar. Radionice je osmislila i vodila Mladenka Fafanđel, učiteljica biologije.
Grupa učenika petih, sedmih i osmih razreda je u sklopu svoje radionice, a uz mentorstvo učiteljica stranih jezika Maje Belić, Ivane Brunete i Klare Budak Sitaš izradila plakat na temu “Hrast crnika”. Učenici su od učiteljica dobili unaprijed pripremljen tekst na hrvatskom jeziku koji su preveli na talijanski, engleski i njemački jezik.
Učenici PŠ-a Barbat prošetali su do Trga slobode i čuli važne informacije o stoljetnom hrastu crniki koji je prošle godine proglašen najljepšim stablom Hrvatske i tako ušao u izbor za najljepše europsko stablo. Bio je to uvod za sljedeći dan kada su povodom projektnog dana podijeljeni u grupe istraživali o osobitostima hrasta crnike. Istražili su stanište i rasprostranjenost, izgled, plod, razmnožavanje i uvjete života hrasta crnike.
Važne podatke su zapisivali, slikali su, osmislili naslov i uredili školski pano. Nakon istraživačkog dijela u učionici nastavili su istraživati u svojoj bližoj okolici. Tematskom šetnjom istražili su koliko ima stabala hrasta crnike u blizini škole te su uspoređivali starost pojedinih stabala. Uočavali su posebnosti lista i kore, te se prisjetili ploda koji se bere ujesen, a koji su koristili na likovnim radionicama.
Učenici su vrlo motivirano i radoznalo pristupili zadanim aktivnostima te su tako nastali i zajednički stihovi rapskom hrastu crniki:
„STABLO KOJE STOLJEĆIMA STOJI
I LISTOVE SVOJE BROJI
ULJEPŠAVA LJUDIMA DANE
POMAŽE IM LIJEČITI RANE
U RADOSTI I TUZI
S LJUDIMA TU JE
HRAST CRNIKA LJUBAV SNUJE.“
Namjera im je bila posaditi hrast crniku u školski vrt, no u razgovoru sa stručnjakom šumarstva dobili su informaciju da ju je bolje posaditi ujesen zbog ljetne suše te su tu aktivnost odgodili za kasnije.
Učenici PŠ-a Mundanije pogledali su film o hrastu crniki na Trgu slobode na Rabu kao uvod u projektni dan, te edukativni film o hrastu. Prilikom gledanja učenici su upoznati s osnovnim obilježjima hrasta crnike. Nakon toga raspoređeni su po radionicama: (1.) izrada edukativnog plakata na temu hrasta crnike, (2.) crtanje hrasta crnike kredom, (3.) natjecateljske igre na zadanu temu.
U PŠ-u Supetarska Draga izrađivali su se ukrasi s motivima crnike.
Održana je i radionica hrasta u mitologiji starih civilizacija, na kojoj je sudjelovalo 36 učenika koji su se rasporedili u 6 grupa. Učenici su tražili citate u Bibliji i ostalim spisima u kojima se nalazi spomen hrasta. Citate su zapisivali na papir koji su ukrasili i zamotali u formu svitka.
Neki učenici su uz pomoć učiteljice kemije Rusmire Dizdarević istražili i kako od žira dobiti kavu te izradili plakat.
Izvor i fotogalerija: OŠ Ivana Rabljanina
