Foto: Lucian Borić
Nedavno je višednevnim programom obilježen Dan planeta Zemlje u Loparu, a u sklopu njega, 30. travnja je Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ured na Rabu (u organizaciji Centra za kulturu i sport Lopar, a pod pokroviteljstvom Općine Lopar), održala zanimljivo predavanje o uskolisnoj (divljoj) šparogi u Sportskoj dvorani Lopar. Predavanje je održao Vladimir Škarić, mag. ing. agr., a u nastavku ćemo iznijeti i neke zanimljivosti s tog predavanja, a koje je također priredio Vladimir Škarić.
Iako je zadnjih pedesetak godina uznapredovao uzgoj i konzumacija „pitomih“ šparoga, naročito u kuhinjama zapadne civilizacije, na Mediteranu berba i konzumacija divljih šparoga svojevrsni je „must be“ u rano proljeće. Cijene na tržištu za kg više su nego za kilogram oborite ribe ili škampa, a i kulinarski se obogatio načine pripreme.
Neki OPG-ovi u regiji registrirani su za berbu divljih šparoga, i uz dozvolu Hrvatskih šuma, ostvaruju lijepe prihode berbom i plasmanom divljih šparoga na zelene tržnice i u restorane u regiji i šire. Uz to, boravak u prirodi i berba šparoga donosi i mnoge zdravstvene benefite.
Naglašeno je da sakupljanje zavičajnih divljih vrsta regulira Zakon o zaštiti prirode, ali za šparoge ne postoji obveza ishođenja dozvole, no i za osobne potrebe, do 2 kg dnevno, potrebna je dozvola za sakupljanje šparoga na područjima kojima gospodare Hrvatske šume.
Istu dozvolu može se ishodovati preko aplikacije Hrvatskih šuma i besplatna je. Za prodaju na tržištu treba imati ugovor s Hrvatskim šumama, te registrirani obrt ili OPG. isto tako, uvjet je da se sa jednoga staništa ne uberu šparoge s više od 2/3 stabljika šparoga. Ako se ne poštuju pravila, kazne su od 133 pa do 933 eura.
Zeleni izdanci divljih šparoga nisu samo kulinarska delicija, nego su i nutritivno vrlo vrijedna namirnica koji pored obilja minerala i vitamina imaju i farmakološka svojstva, napose diuretičko (pospješuje rad bubrega) i detoksikaciju organizma, a i vrlo je snažan antioksidans koji u „in vitro“ istraživanjima inhibira rast nekih vrsta tumora.
Stabljike, odnosno izdanci divlje šparoge izbijaju iz gomolja, što joj omogućava da se lako obnovi nakon pohoda berača, ili da preživi brst od ovaca i divljači, ili se oporavi na opožarenim mjestima. Izdanci rastu kada zatopli u travnju i svibnju, nakon kiša.
Neka kućanstva u priobalju primijetila su u svome vrtu u polusjeni, pokraj nekoga zida ili uz maslinu, da im raste žbun divlje šparoge, ili kako ga otočani zovu „šparožinjac“. Sjeme je omiljena hrana pticama, ishranom, a onda kroz probavni trakt ptica posijano sjeme iznikne u novu biljku.
Istom idejom krenulo se pred desetak godina s pokušajima uzgoja divlje šparoge, sakupljanjem zrelih, odnosno crnih bobica – sjemenja. Kako bi uspješno razmnožili šparogu, sjeme mora biti potpuno zrelo, što je u našim uvjetima početkom zime, oko Nove godine. Prezentirani su i drugi načini razmnožavanja uskolisne šparoge: rizomima, ukorijenjavanjem drvenastih izboja i margotiranjem.
Širenjem građevinskih zona u priobalju, te izgradnjom infrastruktura, odnosno smanjivanjem staništa na kojemu rastu divlje šparoge, a isto tako sve većom potražnjom na tržištu, ukazala se potreba za uzgojem divljih šparoga. Iako je do sada to bio entuzijazam nekih zaljubljenika u prirodu i poljoprivredu, Veleučilište u Rijeci, Odjel za poljoprivredu započelo je s eksperimentalnim uzgojem divljih šparoga, više vrsta s područja Istre, nekih otoka i priobalja, no dugi je proces istraživanja, priznavanja sorti i agrotehnike proizvodnje.
Klijavost zrelog sačuvanog sjemenja je 90 %. Kao i kod puno drugih stvari, treba pratiti i kopirati prirodu. Postupak sijanja u teglice s humusom i zemljom sličan je sadnji ostalih kultura. Ako sadnice ne čuvamo u plasteniku, važno je da se čuvaju na otvorenome u sjeni do sadnje na predviđenom mjestu za to.
Šparogi za rast treba jako malo hraniva, a kako voli polusjenu, idealna je sporedna kultura u simbiozi s maslinama, smokvama, ili drugim voćkama. Naravno da može biti i primarna kultura uz minimalna ulaganja, a rast izboja uz pravilnu agrotehniku može biti i kontroliran, odnosno tempiran na one dane kada je potražnja za šparogama veća.
Od sadnje sadnica do branja prvih šparoga potrebne su tri godine. Uz pravilan uzgoj, nakon 5 do 6 godina od sadnje prinosi mogu biti i 300 kg/ha.
Za one koji se sami ne odvaže uzgojiti sadnicu divlje šparoge, neki rasadnici u priobalju prodaju gotove sadnice divljih šparoga, a postoji i mogućnost nabave sjemena.
Istaknuta je i važnost odgovornog ponašanja u smanjivanju rasta ugljičnog dioksida u atmosferi, jednog od glavnih uzročnika „žestokih“ klimatskih promjena koje nam se događaju zadnjih godina, a sadnja šparoga, naročito u združenom nasadu s maslinama, ili drugim voćkama dobar je način, jer biljke sekvestriraju, odnosno spremaju ugljik iz atmosfere u svoje podzemne i nadzemne dijelove.
Vladimir Škarić, mag. ing. agr, viši savjetnik Područna jedinica Delnice, ispostava Rab
