Foto: RabDanas
Nekako sam se fizički “skupio” te posjetio i ovaj, 46. Međunarodni sajam knjiga poznatiji kao Interliber. Vrijedilo je doći pa makar se i ugrijati u tropski ugrijanim paviljonima Zagrebačkog Velesajma čiji je broj sve manji, a kvaliteta ponuđenog sadržaja sve bolja.
Na parkiralištima pred ulazima brojni autobusi sa školarcima iz osnovnih i gimnazijskih škola. E sad, jesu li nazočili poradi školske obveze ili uistinu zbog ljubavi prema čitanju, tko će ih znati.
Danas gledam jedan prilog o mladoj tinejdžerici koja je objavila svoj prvi romansirani fantasy na engleskom. Pametna i elokventna Nina Biliškov radije piše na engleskom, a na hrvatskom, mladi koji i vole čitati, gotovo i da ne čitaju.
Vjerujem kako je njena knjiga pun pogodak te se nadam da će polučiti svjetsku slavu. Nažalost, moje znanje engleskog je minorno te ću morati pričekati prijevod na hrvatski prije nego što nam jezik i jazik zadesi sudbina istovjetna gaeliku.
Meandriranje kolicima kroz gužvu sajma
No, ukoliko ste se odlučili za vikend akcijski prepad na knjige, preporučam drito ulazak u 5. paviljon pa ravno, “glavnom ulicom” do štanda Naklade Uliks – Rijeka. Tamo možete povoljnije kupiti moje knjige, ali i novu slikovnicu, prvijenac devetogodišnje Erin Frančišković zanimljivog naslova “Djed Božičnjak u nevolji”.
Sve ostalo na Sajmu je ispodprosječno. Naravno da se šalim. Između mnogobrojnih štandova “Profila” uspio sam doći do prijateljskih i dobrodušnih pozicija naklada “Jesenski & Turk” te “Meandar Medie”. Kod Jesenskog se susretoh s Brunom Šimlešom kojem su izašle dvije prilično hvaljene i tražene knjige naslova: “Kako kreirati najbolju godinu u životu” te “A što kad se netko naš razboli?” – knjige koje nisu samopomoć već pružena ruka dobrote u nevolji.
Meandrirajući kroz teško prolazne prolaze zbog razasutih kabela podno sagova, posjetismo i “OceanMore”, zagrebačko-rapske lovkinje na nobelovce, Gordane Farkaš Sfeci. Ako vam ona objavi knjigu onda ste zicer jedan od budućih nobelovaca/nobelovki. Naime, Goga je predvidjela brojne buduće nobelovce objavljujući ih u svojoj nakladi. Trenutno objavljuje mađarske pisce te mi sve mirita da bi idući mogao doći zgora “Velike Kaniže” poznate kao “Veliko Trgovišće” brojnih Hrvata. Uostalom, Mađarska je ovogodišnja gošća Interlibera.
Predivna Julienne Bušić i naviruća sjećanja
Večer završih na predstavljanju dvojezične knjige Julienne Bušić „Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada / Croatian Dissidents and the Dissonance of the West“. Odlični govornici, predivna Julie, vrhunsko predstavljanje, teška tema potkrijepljena nikad viđenim dokazima.
Jedan od uzvanika bijaše i proljećar Dražen Budiša. Srce mi je zaigralo od sreće i tuge jer na slikopisu ugledah ime Zlatka Tomičića, mog velikog prijatelja koji me je otkrio kao pjesnika te me proglasio književnikom već onda, daleke ’91. kad sam imao osamnaest godina, a kasnije, po njegovom nagovoru, započeh i pisanje kolumni u Hrvatskom književnom listu ’94. gdje naslijedih kolumnu velikog i neprežaljenog hrvatskog disidenta i maminog prijatelja, prkosnog Imote Brune Bušića kojeg bestidno ubiše u Parizu, s leđa, kukavice i paraziti svih državnih ustroja.
Nu, u dobrom društvu intelektualaca dr. sc. Roberta Holjevca, a mog “Burkija” kojeg sada svi zovu od milja “Burki”, nama svima poznatog Roberta Kurbaše te Kreše (frenda od 6. mi godine i šulpatnika), Silvana, Vesne, Nensi, Dina, Branka i Eme Čegec te “Mirota” i Brune Šimleše, ohrabrih vam se obratiti i po pitanju moje uskoro tiskane fantasy knjige “Porga i bogovi Nava” koja se oslanja na slavensku tj. hrvatsku mitologiju.
Što je roman bez najljepšeg otoka na svijetu?
Budući im se, osim predobrog izgleda, svidio i sadržaj, moram vam odati par sitnica vezanih za ovaj roman.
“Porga” je roman koji se događa na pragu kršćanstva. U ono vrijeme kad Hrvati još žive u plemenima, a noću ih obilaze More, Črt, Veles, Perun, zmajevi i vile, Baba Jaga, patuljci što dobri što zli… To je vrijeme kad se rađaju veliki hrvatski junaci koji, ne znajući za anemiju ili belgijske praline, odlaze u ratove, bitke i sraz s mitskim i stvarnim neprijateljima. Kakav bi to bio roman kad mu četvrtinu putešestvija ne bi zaustavio na Rabu iliti tadašnju Arbu? Gotovo da se u svim mojim romanima spominje Rab, a što je roman bez najljepšeg otoka na svijetu?
“Porga” će pred čitatelje nakon Interlibera
Ako vas put nanese na Interliber, “Porgu” još zasigurno nećete naći. Zbog sitnih tehničkih peripetija, ovaj fantasy na više od 400 stranica s prekrasnim situacijskim ilustracijama, trodimenzionalnim tiskom zlatne boje na tvrdo ukoričenim i čvrsto uvezanim koricama, izaći će tek nakon Interlibera. Promocija će, ovog puta, prvo biti u Zagrebu, negdje u prosincu, a ako dragi Bog da, onda i na proljeće na Rabu.
Što se tiče cijena na sajmu, one variraju od 1€ pa do više desetaka. Knjiga ima, tiska se i više nego što se čita, a na štandu Naklade Uliks iz Rijeke možete kupiti i prvu ilustriranu knjigu viceva za djecu. Ma, prošećite sajmom pa ako vam se ništa ne svidi onda si kupite ćevape u somunu ili kakvu lepinju koja nije ni do koljena našim Šulčićima.
Na kraju, htio bih zahvaliti svojoj mladoj prijateljici Dori koja je prihvatila težak zadatak isporuke prototipa romana “Porga i bogovi Nava” do izdavačeva štanda riskirajući da knjigu otmu hrvatske mitološke tamne sile ili nelojalna konkurencija sklona industrijsko špijunaži.
Svakako idite na Interliber, jer knjige vas čine mudrima, boljima, nadahnutijima, obrazovanijima, posebnima, idu dobro uz sve boje zidova, dobro figuraju na stolu, uz krevet, u toaletu, vrhunske su za samoobranu te blokiranju vrata kod propuha…
Piše: Krešimir Butković
