Foto: Dragan Andrić | H.H.
U nastavku su sjećanja autora, gospodina Dragana Andrića, na 40-tu godišnjicu Znanstvenog skupa o otoku Rabu održanog 25. do 27. listopada 1984. godine.
Gospodin Dragan Andrić, tada predsjednik Skupštine općine Rab, među ostalim bio je organizator i sudionik rečenog skupa kao i član Uredničkog odbora Rapskog zbornika u kojem su 1987. godine tiskana 62 referata sa tog znanstvenog skupa.
Sam skup kao i tiskanje Zbornika bio je velik događaj za Rab i Rabljane i, kako se tada govorilo, prvi takav događaj na hrvatskim otocima. Nikad se toliko znanstvenika, stručnih ljudi, profesora, doktora i akademika nije našlo na otoku u isto vrijeme.
Znanstveni skup održan je pod pokroviteljstvom JAZU Zagreb, čiji je predsjednik tada bio pokojni Jakov Sirotković.
Osim Skupštine općine Rab u organizaciji skupa sudjelovali su Filozofski fakultet u Zadru (OOUR humanističke i društvene djelatnosti) i Hrvatsko prirodoslovno društvo Zagreb (Sekcija za povijest znanosti).
U tri dana skupa, skup je počeo u dvorani kina “Tesla”, a potom u kongresnoj dvorani hotela “Internacional”.
Po širini tema govoreno je i napisano o književnom blagu čakavskog narječja, o hrvatskom književnom jeziku, o poznatim Rabljanima, kako onima koji su se rodili na Rabu, tako i onima koji su došli na Rab te svoj životni vijek i svoja djela ostvarili na Rabu. Bilo je riječi o glavnim čimbenicima pomorskog i ekonomskog, a naročito turističkog života otoka, o demografskim kretanjima, borbi za slobodu, razvojnim planovima i svemu drugom.
Skup je kao sažetak iznjedrio razglednicu otoka i otočnog čovjeka u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Kao turistički otok Rab je prema tadašnjim statistikama 1984. godine, u godini održavanja znanstvenog skupa, ostvario 1.744.300 noćenja, a 1987., u godini tiskanja Zbornika, 2.049.647 noćenja.
Od radova izloženih na skupu u Zborniku tiskana su 62 rada, od čega su autori pet radova Rabljani:
- Pokojni Josip Deželjin (rođen 1920. – umro 2017.): “Strukturne promjene stanovništva i zaposlenost u društveno-ekonomskom razvoju otoka i općine Rab”,
- Pokojni Vjekoslav Legac (rođen 1911. – umro 1986.): “Turistički razvoj otoka Raba”,
- Vesna Ribarić i pokojni Vinko Ribarić (rođen 1933. – umro 2022.): “Mogućnosti razvoja zdravstvenog turizma na otoku Rabu”,
- Ivan Staničić: “Turizam otoka Raba danas i sutra”,
- Dragan Andrić: “Privredna infrastruktura – uvjet za razvoj općine Rab”.
Pokojni autor iz Njemačke Eckhard Thomale predstavio se referatom Sozialgeografhische Notizen zum Raumgefüge des Beherberungswesens in der Gemeinde Rab (“Socijalnogeografske pribilješke o prostornom rasporedu i značenju stacionarnih kapaciteta, prvenstveno hotelijerstva i privatnih soba, u općini Rab”).
Naš Rabljanin Miljenko Domijan, koji je dugo živio i radio u Zadru, dao si je veliki trud u organizaciji i održavanju skupa, doprinoseći tako njegovom velikom uspjehu.
Svoj trag ostavio je u Rapskom zborniku hrvatski književnik i akademik Slobodan Novak, kome se upravo ovih dana na Rabu, gdje je završio Pučku školu i dugo živio, obilježava stota obljetnica rođenja. Tako je po njegovom darivanju u Rapskom zborniku prvi put objavljen i tiskan nepretenciozni pjesnički skerco Tremuntana pisan domaćim riječima kao na pr: čera, đambrlić, funcut, munjen, kicari, zvrnjen, inšoma, karonja itd.
Promocija Rapskog zbornika održana je 1987. godine u hotelu “Esplanade” u Zagrebu. Tiskan je u 2.500 primjeraka. Tisak – Grafički zavod Hrvatske.
Posebna i velika vrijednost Rapskog zbornika je mnoštvo fusnoti koje su navedene u radovima i na koje se autori pozivaju.
Koristim se prigodom, sada s povijesnim odmakom, zahvaliti svima koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji i radu znanstvenog skupa i tiskanju Zbornika. Nažalost, mnogi su umrli, Ostaje lijepo sjećanje na te drage i umne ljude.
Želio bih ipak spomenuti Jakova Sirotkovića, predsjednika JAZU – Zagreb od 1978. do 1991., a nakon promjene naziva kraće vrijeme i predsjednika HAZU, koji se stjecajem okolnosti 1922. godine rodio na otoku Rabu. Naime, obitelj Sirotković podrijetlom je iz Nina, a Jakovljev otac je, kao tadašnji državni (poštanski) službenik, radio kao upravitelj pošte na Rabu (Donja ulica), tako da je mladi Jakov na Rabu proveo prve četiri godine života. Umro je u Zagrebu 2002. godine.
Kao predsjednik Akademije, ali i izvan toga, Jakov Sirotković je uložio velik trud u organizaciju znanstvenog skupa i tiskanje Zbornika. Bio je zadovoljan i ponosan na obavljeni posao, a posebno je bio zadovoljan suradnjom Rabljana i dobrodošlicom kojom su dočekali sudionike skupa. Odužio se Jakov, za prijatelje Jakica, Rabljanima pomažući u realizaciji razvojnih planova, kao da je po rođenju imao baš dobru dušu otočnog čovjeka.
Stijepo Obad (rođen 1930. – umro 2021.) s Filozofskog fakulteta u Zadru bio je tajnik Organizacijskog odbora znanstvenog skupa i uložio je mnogo truda u njegovu uspješnu organizaciju i njegovo promoviranje. Na skupu se predstavio referatom „Razvoj hrvatskog narodnog preporoda na otoku Rabu“.
Urednik Rapskog zbornika bio je Andre Mohorovičić (rođen 1913. – umro 2002.), koji je napisao predgovor Zborniku i održao referat „Kulturno – povijesno značenje Raba“, u kojem je nadahnuto govorio o bogatoj povijesti ovog hrvatskog otoka. Kao i svi, i on je bio oduševljen skupom, pa je za vrijeme njegova trajanja spontano sakupio grupu Rabljana te nam održao priču o prapovijesti Raba do 20. stoljeća. Andre Mohorovičić bio je glavni tajnik JAZU – Zagreb od 1975. do 1978., a njen potpredsjednik od 1978. do 1991. godine, te nakon promjene naziva kraće vrijeme i potpredsjednik HAZU.
Drago mi se sjetiti i toga da je tadašnje čelništvo otoka s ponosom sudjelovalo u radu skupa između ostalog i tako što su se njegovi članovi izmjenjivali u radnom predsjedništvu koje je vodilo skup.
Znanstveni skup o otoku Rabu usvojio je zaključke koji su tiskani u Zborniku. Od deset točaka zaključaka neke su realizirane, a neke čekaju svoju realizaciju.
Iako područje mjesta Lun nije na otoku Rabu, Lun je također našao mjesto na Znanstvenom skupu i Rapskom zborniku, jer je hrvatskih kralj Petar Krešimir IV 1071. godine odlučio da Lun pripada Rapskoj općini. Tako je bilo sve do 1992. godine i sada je Lun u sastavu Grada Novalja, povezan asfaltiranom cestom dužine 20 km.
Uz poznate Lunjske maslinike glavna je gospodarska grana turizam. Od 1974. godine Lun je brodsko-putničkom linijom povezan sa Rabom. Liniju održava Rapska plovidba d.d. i sada ima status Međužupanijske linije.
Poslije 27 godina od Znanstvenog skupa, odnosno 24 godina od tiskanja Rapskog zbornika, Rabljani su mudro odlučili, uložili volju i trud te 15.04.2013. godine promovirali, u hotelu “Padova”, Rapski zbornik II u kojem je 55 autora u svojim radovima sagledalo prostor Raba i njegove ljude iz ugla prirodnih, gospodarskih, povijesnih, društvenih i humanističkih znanosti.
Glavni urednici Rapskog zbornika II bili su Josip Andrić i Robert Lončarić, a organizator Ogranak Matice Hrvatske u Rabu, Sveučilište u Zadru, Grad Rab i Općina Lopar.
Kao svojevrsna poveznica Rapskog zbornika i Rapskog zbornika II bili su pokojni Mirjana Legac i Petar Runje, te Ivan Pederin koji su sa svojim radovima sudjelovali u oba Zbornika.
Nadam se da će još biti takvih poveznica jer, sve što se na Rabu u njegovoj bogatoj povijesti stvaralo i stvara se, sve što se o Rabu pisalo i piše se sve to zaslužuje, a podloga i poticaji su u tome kako je na Znanstvenom skupu govoreno i u Rapskom zborniku lijepo napisano da je Rab sa svojim ljudima osebujan i jedinstveni otok.
Autor: Dragan Andrić
