Foto: RabDanas
Jučer je u Zimskom kinu Rab održano predstavljanje odredbi iz Zakona o vodnim uslugama, te iz Uredbe o uslužnim područjima koje se odnose na zakonsku obvezu integracije javnih isporučitelja vodnih usluga na jednom uslužnom području.
Podsjećamo, područje Grada Raba Uredbom o uslužnim područjima Vlade RH svrstano je u uslužno područje 28 u kojem je kao društvo preuzimatelj svih trgovačkih društava na uslužnom području, uključujući i Vrela d.o.o., određeno trgovačko društvo Vodovod hrvatsko primorje – južni ogranak d.o.o.
Građanima su prezentirani brojni zakonski akti te što je Južni ogranak, a izlaganju je nazočio i Milan Nekić, direktor Vodovoda Hrvatsko primorje – južni ogranak. Vrijedi podsjetiti i da je točka o pripajanju Vrela stavljena i na dnevni red nastavka III. sjednice Gradskog vijeća Grada Raba, sazvane za petak, 13. rujna 2024., s početkom u 16 sati.
Najzanimljiviji dio ovog predavanja, koji je potrajao otprilike dva i pol sata, bio je kada su građani postavljali pitanja predstavnicima Južnoga ogranka, a zainteresiranim građanima odgovarali su Milan Nekić i Petar Tomljanović, odvjetnik koji zastupa Južni ogranak. Bilo je zadovoljnih, i nezadovoljnih odgovorima.
Među prisutnima je bilo onih koji su upitali preuzima li Južni ogranak, nakon pripojenja, brigu o odvodnji i kanalizaciji, odnosno ima li Južni ogranak konkretne ciljeve i planove, i rezervirana sredstva za sanaciju kanalizacije na Rabu? Odgovor je bio kako će Južni ogranak nakon preuzimanja pažnju posvetiti vodoopskrbi i odvodnji, te kako trenutno nemaju rezervirana sredstva za odvodnju budući da još nisu udruženi. Nadodano je da s kolegama iz JLS-a uvijek razgovaraju i da imaju saznanja o stanju kanalizacijskoga sustava na Rabu.
Bilo je upita i o plaćama, odnosno hoće li biti većih plaća za radnike Vrela nakon pripajanja, na što je odgovoreno da u komunalnim društvima na uslužnom području 28 neki imaju manje plaće, a neki veće, i da je intencija da svima plaće na ovom uslužnom području budu iste.
Među prisutnima, bilo je i onih koji nisu bili zadovoljni odazivom građana na ovo predavanje.
Našao se upit i zašto na Rabu nije sjedište Južnoga ogranka budući da Vrelo ima najveći kapital. Spomenuto je da najveći temeljni kapital ima Vodovod hrvatsko primorje, no i da bi, vezano uz lokaciju sjedišta Južnog ogranka, slijedom iste logike trebalo nešto pitati i Novalju. Dodano je da iako Vrelo ima najveće prihode, tu postoji još jedan faktor – cijena vode, i da, primjerice, 15 kubika na Rabu košta 52 EUR-a, a u Novalji 37 EUR-a. Nadodano je i da Novalja ima 12 i pol tisuća priključaka, a Rab njih 7 tisuća, i da, gledajući i iz ekonomske perspektive, najzdravija društva na ovom području su Vodovod hrvatsko primorje, i komunalije iz Novalje, te da je jednostavno zakonodavac tako odredio ova pripajanja.
Bilo je i upita o tome hoće li se, nakon pripojenja, rapske bušotine i izvore stavljati u funkciju, na što je odgovoreno da se neće stavljati, da je ova trenutna voda koja se koristi najjeftinija, da je ovo čista i prerađena voda na uređaju na Hrmotinama. Dodano je i kako bi korištenje rapskih bušotina i izvora dodatno koštalo, te kako bi onda Hrvatske vode te bušotine, kanale i potoke morale čistiti i održavati, kako prilikom poplava i bujica ljudi ne bi imali problema.
Našao se upit i koja je alternativa Vrela ako se ne pripoji Južnom ogranku, a odgovoreno je da onda ide pod privremene mjere resornoga ministarstva. Gledajući krajnosti, spomenuta je mogućnost da neće biti planova upravljanja komunalnim vodnim građevinama za Rab, da je moguće i oduzimanje dozvola za obavljanje vodnih usluga Vrelu, a na kraju i da vodopravni inspektor zabrani izdavanje računa Vrelu svojim potrošačima jer nema dozvolu.
Negdje pred kraj izlaganja, našlo se pitanje i zašto o ovoj problematici (pripajanja Vrela) nije bilo javnih rasprava prije 3 ili 4 godine, nego sada, “kada je sve gotovo”. Odgovoreno je da nigdje nije bilo ovoliko rasprava o ovoj problematici kao na Rabu, gledajući vijeća, javna savjetovanja, pisanje primjedbi, praćenja zakona, te da “u tome nitko nije priječio i običnoga čovjeka da prati”. Po primitku odgovora zaintrigirani građanin izjavio je kako se javnih rasprava o ovoj problematici “ne sjeća”, predbacivši da uvijek prisustvuje raznoraznim raspravama.
Autor: Lucian Borić
