Home Bioraznolikost Ljepota rapskih stabala | NAJ-CRNIKE OTOKA RABA

Ljepota rapskih stabala | NAJ-CRNIKE OTOKA RABA

0
Ljepota rapskih stabala | NAJ-CRNIKE OTOKA RABA

Foto: Boris Berlamarić i Goran Novotny

O šumovitosti otoka Raba i ljepotama crnikinih šuma mnogo je toga već napisano. Ipak, svaka šuma ima svoju tajnu pa tako i rapske šume kriju stabla koja su zanimljiva i koja zaslužuju da se o njima napiše par riječi. Rab, čiji grb krasi crnikina grančica, može se pohvaliti sa tri naj-crnike od kojih je svaka po nečemu zanimljiva.

Autor: Boris Belamarić, upravitelj Šumarije Rab
Foto: Boris Belamarić i Goran Novotny
Iz arhive Rapskog lista br. 14 - srpanj 2011. (str. 20 i 21)

Šetajući prosjekom prema punti Kalifronta, s desne strane neposredno uz put naići ćemo na najstariju crniku u šumi Kalifront. Možda naizgled neugledna i u sredini pomalo već i šuplja, ova crnika je prema mjerenjima znanstvenika stara preko 400 godina. Puna četiri stoljeća odolijevala je požarima, prirodnim nepogodama, a samim je čudom preživjela sve sječe koje su se dogodile u dugoj povijesti ove šume.

Starica koja više od 400 godina krasi Kalifront | FOTO: Goran Novotny

Na drugom kraju otoka, u šumi Fruga, neposredno uz Premužićevu stazu, raste najveća crnika na otoku. Stablo je visoko dvadeset metara, opsega čak 4,70 m, dominira krajobrazom Fruge, a šetačima po planinarskoj stazi osigurava duboku hladovinu. Možda ova crnike i nije najveća na otoku, ali svakako je zaslužila naslov „kraljice Fruge“.

“Kraljica Fruge” visoka 20 m, opsega 4,70 m raste neposredno uz Premužićevu stazu | FOTO: Boris Belamarić

U staroj gradskoj jezgri, na Trgu slobode, popularnoj Pjaceti, ponosno stoji najpoznatija crnika na Rabu ili „stablo slobode“ kako su je nazvali u aktu o zaštiti iz 1967. godine. Stablo je posađeno davne 1918. godine povodom slavlja zbog odlaska talijanskih okupatora s otoka. Danas, ova stoljetna crnika pruža hlad turistima za vrijeme obilazaka starog grada, a da može, vjerojatno bi se i nasmijala turističkim vodičima koji je često nazivaju maslinom.

Jeste li se upitali koliko ljeti vrijedi hlad stoljetne crnike na Pjaceti? | FOTO: Boris Belamarić

Sva tri stabla po nečemu su posebna i zaslužila su najmanje jednu stranicu Rapskog lista, a mogla bi se naći i na turističkim kartama i prospektima među rapskim prirodnim zanimljivostima. Svakako bi ih trebalo na terenu označiti na prikladan način te skrenuti pozornost na potrebu njihove zaštite. Ali fotografija je fotografija i ma koliko dobra bila ne može dočarati prirodnu ljepotu ovih stabala. Stoga sljedeći puta kad budete u gradu, na Frugi i u Kalifrontu, potražite rapske naj-crnike i sjednite načas u hladu njihovih krošnji.