Foto: Lucian Borić
Jučer je tradicionalnom komemoracijom za stradale rapske učenike, polaznike lošinjske Ekonomske i Pomorske škole, obilježena tragedija koja se dogodila kod Trstenika 27. travnja 1962. godine.
Rodbina, generacijski prijatelji stradalih, predstavnici Grada Raba i Udruge pomorskih kapetana otoka Raba, te predstavnici SŠ Markantuna de Dominisa krenuli su put Trstenika iz rapske luke u 9 sati, brodom „Barba Šime“.
Na mjestu tragedije, nedaleko od Trstenika, pjesnik Josip Fafanđel održao je dirljiv govor napomenuvši kako je, nažalost, žive rodbine i prijatelja stradalih u ovoj tragediji s godinama sve manje.
“Danas dok plutamo brodom na ovom mjestu tragedije, dozivamo u svoje misli onaj pretužni dan, 27. travnja, sada već daleke 1962. godine. I ponosni smo iznad svega što ovako zajedno to činimo ne samo ove godine i danas, već svake godine redovito, ako nam more i vrijeme na ovoj otvorenoj pučini to dozvole.
Ovoj komemoraciji može se priključiti svatko tko osjeti potrebu da u zajedništvu podijeli osjećaje žaljenja prema onima koji su ovdje nestali doslovno s ovog svijeta, na morskom dnu, skriveni, i zauvijek debelim morem prekriveni. Ali prvenstvo dolaska najprije želimo omogućiti njihovoj rodbini i prijateljima, kojih je nažalost, u užem obiteljskom smislu, također sve manje na životu.”
Osvrnuo se i na preživjele iz tragedije, koji su također bili prisutni na komemoraciji, podsjetivši na svakodnevne teškoće koje osjećaju.
“Neobično smo ponosni što su i ove godine među nama Nataša Tijan, tada Valovičić i Marijan Pičuljan, preživjeli svjedoci tog strašnog događaja. A njima vrijeme sigurno ne prolazi tako brzo, jer sjećanja su ukorijenjena u njima, tako čvrsto i jasno, ma gotovo kao da je to jučer bilo. A bilo je veliko zlo. Ovdje su odjednom, gotovo u trenu, sve radosti života jedne mladosti pretvorene u pakao.”
Naglasio je i posebnu važnost sudjelovanja rapske srednje škole i njenih učenika u ovoj komemoraciji.
“Drago nam je zato što su i ove godine ovdje s nama i učenici naše škole na Rabu, a želim vas podsjetiti, kako su oni bili učenice i učenici upravo vaših sadašnjih godina života. Ali tragedija je prekinula njihov životni put.”
Učenici SŠ Markantuna de Dominisa Rab, Ivano Tomičić (2.g) i Damjan Kaštelan (3.g), koji su na komemoraciji bili u pratnji profesora povijesti Luciana Borića, pročitali su imena stradalih. Nakon minute šutnje, preživjeli iz tragedije – Nataša Valovičić Tijan i Marijan Pičuljan – položili su spomen-vijenac u more.
Podsjetimo, od devetnaest putnika nesretne barke, spasilo se samo njih troje; uz šesnaestogodišnjeg Marijana Pičuljana i sedamnaestogodišnju Natašu Valovičić, spasila se i petnaestogodišnja Marica Matić (danas pokojna).
Stradali su: Josip Kuparić, Tomislav Karlić, Marija Mikelić, Ljubica Debelić, Mirjana Keko, Ljubica Španjol, Tereza Kordić, Nikola Pereza, Ivan Španjol, Franjo Blagdan, Slavko Španjol, Ante Franelić, Smiljka Travaš, Marija Debelić, Ljubica Mikelić i Josip Španjol.
Iskrcavši se na Trstenik, krenulo se put spomenika – stilizacije galeba slomljenih krila. Vijenac stradalima kod spomenika položili su učenici Ivano Tomičić i Damjan Kaštelan, kao predstavnik Grada Raba svijeću je zapalio Matko Krstačić, a kao predstavnik Udruge pomorskih kapetana otoka Raba Ivo Kučić.
Autor i foto: Lucian Borić
