Foto: Ruža Kaštelan
Dobro je kada možemo odabrati između različitih mogućnosti. No najuzvišeniji i najplodniji oblik služenja slobodom znači je pristati na nešto što nismo odabrali, s pouzdanjem prihvatiti situacije koje nas nadilaze.
Iskustvo pokazuje da upravo prihvaćanje situacija koje nismo odabrali često ruši zidove i otvara nove obzore, daje nam otkriti onu dublju, bogatiju, ljepšu dimenziju stvarnosti. No naša sloboda nije toliko mogućnost mijenjanja koliko sposobnost prihvaćanja. A najplodniji čin slobode što ga je ikada netko iskusio je Marijin – fiat (lat.), njezin “Da” pun pouzdanja i ljubavi.
I zato se dana 16. srpnja u Barbatu svake godine slavi Majka Božja od gore Karmel, od milja zvani blagdan Karmenica, Karmelica, Gospa Karmenska, koja je suzaštitnica župe sv. Stjepana u Barbatu. Svečano misno slavlje, u koncelebraciji svećenika otoka Raba, dekana mons Mladena Mrakovčića, fra Ivice Strčića, župnika u Kamporu, vlč. Josipa Kosića, župnika u Mundanijama, te vlč. mr. sc. Tomislava Zečevića, župnika u Skradu, uz prisustvo mještana Barbata, njihovih prijatelja, gostiju, održano je u večernjim satima uz zavjetnu procesiju po mjestu.
Mlade žene u tradicionalnim narodnim nošnjama nose kip Gospe Karmelske uz pjevanje marijanskih pjesama i molitava svih sudionika. A misno slavlje je ove godine predvodio rapski mladomisnik vlč. Zoran Maričević, kojemu je na prošlogodišnjem slavlju Karmenice župnik Barbata, domaćin vlč. Krunoslav Boras rekao da će predvoditi slijedeću kao mladomisnik.
A vlč. Zoran, mladomisnik, u svojoj je homiliji povezao Gospu od brda Karmel, te Isusovu goru, s prorokom Ilijom i događanjem s gore i mnogih drugih mjesta s kojih se potvrđivala Riječ Božja, te između ostalog rekao: “Bog ne može postati čovjek u srcu koje se daje polovično. Naš bi život mogao biti puno bogatiji kada bismo se od Marije naučili biti ljudi cijelog srca. Bog nam govori po svojoj riječi, po svojoj Crkvi, prema okolnostima i događajima, a ako dobro slušamo i preko mnogih tajnih nadahnuća i poticaja. Ali mi dajemo prednost svojim vlastitim planovima pred Božjim planovima, a kasnije se čudimo da su rezultati loši i plodovi mali. Marija nije imala svojih vlastitih planova. Ona je bila otvorena Božjim planovima. Marijino DA je pripravilo Bogu mjesto u svijetu da je mogao postati čovjek.“
Osim liturgijskih znakova, postoje u Crkvi i drugi znakovi, povezani s kakvim događajem, predajom ili osobom. Jedan od znakova crkvene predaje već sedam stoljeća je Škapular Gospe Karmelske. Riječ “škapular” označava komad platna koji su monasi stavljali preko redovničkog odijela kad bi obavljali fizičke poslove. S vremenom je poprimio simboličko značenje – nositi križ dan za danom poput učenika i nasljedovatelja Isusovih. Škapular je znak pripadnosti Mariji i zalog njene zaštite. Dakle, vanjski znak želje da se vlastiti život posveti služenju Kristu i Mariji. A vodeći računa o okolnostima života vjernika radi prikladnijeg nošenja, škapular je napravljen u smanjenim dimenzijama.
Tradicionalni oblik takvog škapulara jesu dva komadića smeđeg platna, spojenih u jedno dvjema vrpcama. I škapular nije amajlija, predmet čudotvorne zaštite, nije jamac automatskog spasenja, škapular je znak našeg nastojanja da nasljedujemo Isusa poput Marije, znak koji nas uvodi u zajedništvo karmelske obitelji i znak Marijine zaštite koji hrani našu nadu u susret s Gospodinom u životu vječnom.
Župnik, domaćin, vlč. Krunoslav Boras se zahvalio svima koji su svojim trudom pomogli uzveličati slavlje barbatske Karmenice, te svima prisutnima koji pripomažu i dalje održavati svježim, već mnogih godina, povijesno nasljeđe ovoga kraja.
Nakon tradicionalne procesije i podijeljenog blagoslova djeci i posvetnoj, zagovornoj molitvi Gospi Karmelskoj, slavlje s pučkom feštom nastavilo se na školskom igralištu Barbata u organizaciji Sportskog ribolovnog društva Dolin.
A sv. Augustin je napisao: “Bez skrovitosti, koja je povremeno zaštićena od svih zahtjeva života, nije moguće uživati pravu sreću. Vjeruj mi, potrebna mi je distanca od tutnjave života, koji pored nas brzo prohuji, da ne propadne na beskoristan način, koji je posljedica praznog častoljublja i nemilosrdnosti, što uništava hrabrost i povjerenje.”
Autor: Ruža Kaštelan
