Otok Rab bio je domaćin 8. hrvatskog znanstveno-stručnog skupa o urbanom šumarstvu, koji se pod nazivom „Urbane šume – izvor bioraznolikosti u gradovima“ održao 26. i 27. listopada. Ovim događanjem Rab je postao prvi hrvatski otok domaćin ovog nacionalnog skupa, okupivši više od stotinu znanstvenika, stručnjaka i predstavnika javnih tijela. Dvodnevno okupljanje održano je pod pokroviteljstvom Primorsko-goranske županije, Grada Raba i tvrtke Valamar.
Program je obuhvatio 34 predavanja kroz pet tematskih cjelina, od gospodarenja urbanim šumskim ekosustavima i zaštićenim dijelovima prirode do održavanja urbanog zelenila, društvenih aspekata urbanog šumarstva te uloge javnih politika u razvoju zelene infrastrukture. Posebna pozornost posvećena je šumskoj baštini Raba i Primorsko-goranske županije.
OGLAS
OGLAS
U ime Primorsko-goranske županije i župana Ivice Lukanovića sudionike je pozdravila pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Alessandra Ban.
„Urbane šume nisu samo pitanje šumarstva niti samo zaštite prirode. One su važan dio kvalitete života u našim gradovima i naseljima. U vremenu klimatskih promjena i sve većeg pritiska na prostor važno je da bioraznolikost i zelenilo ne promatramo kao ono što ostane nakon što isplaniramo sve ostalo, nego kao sastavni dio promišljanja o prostoru od samoga početka. To je posebno važno za Primorsko-goransku županiju, gdje se na relativno malom području susreću gradovi i šume, obala i zaleđe, otoci i planine. Razvoj i očuvanje prirode ne trebaju biti suprotstavljeni ciljevi. Naš je zadatak pronaći ravnotežu koja omogućuje razvoj, ali istodobno čuva vrijednost prostora za generacije koje dolaze“, istaknula je Ban.
Primorsko-goranska županija dala je i stručni doprinos programu. Blaženka Kulić, savjetnica za lovstvo i šumarstvo u Upravnom odjelu za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ-a, održala je prezentaciju „Urbane šume kao generatori bioraznolikosti i izazovi upravljanja krupnom divljači u antropogenom okolišu priobalnog područja PGŽ“.
U izlaganju je predstavljena konkretna problematika priobalnog područja Županije, gdje se potreba za očuvanjem prirodnih sustava susreće s izazovima prisutnosti i upravljanja krupnom divljači u sredinama snažno obilježenima ljudskim aktivnostima.
Početak okupljanja obilježila je i simbolična sadnja triju sadnica hrasta crnike u gradskom parku Boškopini. Sadnja je na konkretan način povezala temu konferencije s porukom o dugoročnoj odgovornosti prema prirodi i budućim generacijama.
„U sadnji stabla uvijek postoji nešto što nadilazi trenutak u kojem ga sadimo. Hrast crnika koji danas sadimo postaje dio prostora čiju će vrijednost osjećati i generacije koje dolaze nakon nas. To nas podsjeća da odgovoran odnos prema prostoru zahtijeva dugoročan pogled i sposobnost da današnje odluke donosimo imajući na umu život koji će se na tom prostoru odvijati desetljećima poslije nas“, poručila je Ban.
Za Primorsko-goransku županiju ova pitanja imaju posebno značenje zbog izrazite raznolikosti njezina područja, od urbanih i priobalnih sredina i otoka do velikih šumskih područja Gorskog kotara.
Takva raznolikost veliko je prirodno bogatstvo, ali donosi i potrebu za pažljivim usklađivanjem razvojnih potreba sa zaštitom vrijednih ekosustava. Povezivanje znanstvenika, stručnjaka, javnog sektora i lokalnih zajednica zato je važno kako bi se nova znanja i iskustva pretočila u kvalitetna i primjenjiva rješenja.
Skup su organizirali Sveučilište u Zagrebu Fakultet šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatske šume d.o.o., Hrvatski šumarski institut i Sekcija za urbano šumarstvo Hrvatskog šumarskog društva.
Izvor: PGŽ
OGLAS
OGLAS
