Na Spomen-groblju Kampor u subotu, 5. rujna 2026. godine, održana je komemoracija povodom 83. obljetnice oslobođenja talijanskog fašističkog koncentracijskog logora Kampor.
Počast žrtvama odale su brojne delegacije iz Hrvatske, Slovenije i Italije, a okupljenima su upućene poruke o trajnoj obvezi čuvanja sjećanja, obrani povijesne istine te prenošenju vrijednosti mira, slobode i ljudskog dostojanstva budućim generacijama.
OGLAS
OGLAS
Logor Kampor osnovan je 2. srpnja 1942., a oslobođen je i prestao postojati 11. rujna 1943. godine. Tijekom četrnaest i pol mjeseci kroz njega je prošlo oko 15 tisuća Hrvata, Slovenaca i Židova, među kojima je bilo približno 1.200 maloljetne djece.
Komemorativni program započeo je polaganjem vijenaca u spomen na sve žrtve logora. Prvi je vijenac položila delegacija Ministarstva hrvatskih branitelja predvođena Sanjom Jurjako, nakon koje je počast odala delegacija Veleposlanstva Republike Slovenije u Republici Hrvatskoj na čelu s Liljanom Figar Ferme.
Zajednički vijenac položile su delegacija Primorsko-goranske županije, predvođena zamjenikom i izaslanikom župana Robertom Matićem, te delegacija Grada Raba na čelu s gradonačelnikom Nikolom Grgurićem. Vijenac je položila i delegacija Općine Kočevje, predvođena zamjenikom župana Andrejem Mladenovićem.
Zajednički su počast žrtvama odale delegacije Zveze združenj borcev za vrednote NOB Slovenije i Logorskog odbora Rab – Gonars, na čelu s predsjednikom Marijanom Križmanom. Vijence su potom položile delegacije Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, predvođena Kristianom Čarapićem, te Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije, predvođena predsjednicom Udruge antifašističkih boraca i antifašista Novog Vinodolskog i Crikvenice Zdenkom Vukelić.
Vijenac je položila i delegacija Nacionalnog udruženja talijanskih partizana ANPI Italija, predvođena predsjednikom Udruženja Fabiom Valloneom, kao i delegacije Općine Lopar na čelu sa zamjenikom načelnikom Danijelom Mušćom, Grada Čabra na čelu s predsjednikom Gradskog vijeća Ivicom Križem te Općine Čavle, predvođena predsjednikom tamošnje Udruge antifašističkih boraca i antifašista Damirom Linićem.
Počast su odale i delegacije Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj na čelu s predsjednikom Židovske općine Rijeka Rankom Špiglom, Saveza civilnih invalida rata Hrvatske predvođena predsjednikom Marijanom Marićem te Udruge logoraša iz Dalmacije u Mussolinijevim fašističkim koncentracijskim logorima na čelu s predsjednikom Vladimirom Alavanjom.
Vijence su položile i delegacija Udruge antifašista Raba, predvođena potpredsjednicom Mirom Macolić, te delegacija Združenja borcev za vrednote NOB Kočevje na čelu s potpredsjednikom Marjanom Jarcem.
Nakon polaganja vijenaca mlada rapska sopranistica Dajana Lupić otpjevala je hrvatsku himnu, a gradonačelnik Nikola Grgurić pozvao je okupljene da minutom šutnje odaju počast svim stradalima u logoru Kampor. U nastavku programa nastupio je Muški pjevački zbor Svoboda iz Kočevja.
Okupljenima se prvi obratio gradonačelnik Grada Raba Nikola Grgurić, koji je gostima poželio dobrodošlicu na Rab te istaknuo kako mjesta stradanja pred današnje društvo postavljaju obvezu učenja, odgovornosti i odgoja novih generacija u duhu mira i međusobnog poštovanja.
“Teško državi koja ima ovakva mjesta. Teško narodima koji imaju ovakva mjesta i teško svima koji ih se sjećaju s tugom i boli. Ali blago onima koji na tome uče, koji se u skladu s time ponašaju i žive te tako odgajaju svoju djecu. Ako se iz dana u dan i iz godine u godinu ne preispitujemo i ako se tako ne ponašamo prema svojoj djeci, kako onda naše društvo, naš grad, otok, županija i država, a u konačnici Europa i svijet, mogu napredovati i živjeti kvalitetnije i prijateljskije”, poručio je Grgurić.
Naglasio je kako je svaka žrtva, neovisno o brojevima i mjestu stradanja, jednako vrijedna dostojanstva, pažnje i trajnog sjećanja.
“Teško je brojiti žrtve, to je posao povjesničara, kao što je označavanje i istraživanje ovakvih mjesta posao onih koji se time bave. Međutim, osobno smatram da su svaka žrtva i svako mjesto stradanja vrijedni naše pažnje i dostojanstva. Dužnost je svih nas, osobito onih koji obnašaju javne dužnosti, jasno poručiti da nam je svaka žrtva, pa i jedna jedina, jednako važna i da zaslužuje poštovanje”, rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je kako Rab, uz Kampor, nosi i povijesno iskustvo Golog otoka i Svetog Grgura, zbog čega njegovi stanovnici dobro razumiju važnost čuvanja sjećanja. Posebno se osvrnuo na četiri desetljeća prijateljstva Raba i Kočevja.
“Naša prijateljstva s Kočevjem traju desetljećima, a ove godine obilježavamo 40 godina tog odnosa. U prijateljskom tonu i s rukom pomirenja želimo se obratiti i onima koji možda nisu slični nama, koji imaju drukčije navike, tradiciju ili vjeru. Upravo je to način života koji želimo sebi i svojoj djeci”, istaknuo je Grgurić, zahvalivši svima koji iz godine u godinu dolaze u Kampor i sudjeluju u očuvanju uspomene na žrtve.
Nakon njega govorio je zamjenik župana Općine Kočevje Andrej Mladenović. Podsjetio je kako je Rab danas za većinu ljudi mjesto na koje dolaze svojom voljom, zbog mora, odmora i lijepih uspomena, dok je prije više od osam desetljeća za brojne civile, starije osobe, žene i djecu s kočevskog područja bio mjesto na koje su dovedeni protiv svoje volje.
Naglasio je kako iza brojki o stradalima stoje ljudi sa svojim imenima, obiteljima i životnim pričama. Neki su se vratili svojim domovima, dok je iza drugih ostala samo tišina. Posebno je zahvalio stanovnicima Raba, predstavnicima Grada, udrugama, ustanovama i pojedincima koji nisu dopustili da Kampor nestane iz zajedničkog sjećanja.
“Pravi čuvari sjećanja ne čuvaju mržnju, nego istinu”, poručio je Mladenović. Dodao je kako Rab i Kočevje iz bolne prošlosti nisu gradili nove zidove, već međusobne odnose, povjerenje i prijateljstvo. Povelja o pobratimljenju potpisana prije 40 godina, istaknuo je, samo je dala ime onome što su ljudi s Raba i iz Kočevja već godinama stvarali susretima i suradnjom vatrogasaca, sportaša, umjetnika, obrtnika, udruga i ustanova.
Predsjednik Zveze združenj borcev za vrednote NOB Slovenije Marijan Križman osvrnuo se na suradnju slovenskih antifašističkih organizacija s Nacionalnim udruženjem talijanskih partizana. Zajedničko polaganje vijenca slovenskih i talijanskih predstavnika izdvojio je kao simbol povezivanja naroda, traganja za istinom i izgradnje prijateljskih odnosa.
Naglasio je kako politika često razdvaja ljude, dok ih zajedničko čuvanje sjećanja može ponovno približiti. Komemoracije poput one u Kamporu važne su, rekao je, kako bi se odala počast onima kojih više nema i kako se narodi više ne bi gledali preko nišana. Prošlost se mora nadići pružanjem ruke i oprostom, ali se ne smije zaboraviti, jer svijet može napredovati jedino zajedničkim radom.
U ime predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franje Habulina potom se obratio Kristian Čarapić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije.
Istaknuo je kako Kampor nije samo mjesto na zemljopisnoj karti, već mjesto patnje, stradanja i smrti, ali i podsjetnik na snagu ljudskog dostojanstva i otpora fašizmu. U logoru su bili zatočeni civili, među njima žene, djeca i starije osobe, izloženi gladi, bolestima, hladnoći i nečovječnom postupanju.
Čarapić je poručio kako se okupljeni u Kamporu ne prisjećaju prošlosti samo radi nje same, već kako bi iz nje izvukli pouke za sadašnjost i budućnost. Naglasio je da je antifašizam civilizacijska vrijednost te upozorio kako se povijest fašističkih i nacističkih zločina ne smije prešućivati, relativizirati ni prekrajati.
Posljednji se okupljenima obratio zamjenik i izaslanik primorsko-goranskog župana Robert Matić, prenijevši pozdrave župana Ivice Lukanovića. Istaknuo je kako se iza svake brojke o logorašima i stradalima nalazi konkretna osoba, njezina obitelj i životna sudbina.
Kampor je opisao kao mjesto zajedničkog sjećanja koje, unatoč tragičnoj prošlosti, snažno povezuje Hrvatsku i Sloveniju. Posebno je naglasio važnost prenošenja povijesnih činjenica mladim naraštajima kako bi razumjeli koliko su teško izboreni današnja sloboda i mir.
“Sloboda i mir nisu nam dani zauvijek. Svaka generacija mora ih čuvati i predati onima koji dolaze. To je naša obveza prema našoj djeci i svim budućim generacijama”, poručio je Matić.
Dodao je kako je Primorsko-goranska županija ponosna na svoj antifašistički identitet, ali da iz toga proizlazi i odgovornost za očuvanje kulture sjećanja, obranu ljudskih prava, slobode i dostojanstva te odlučno suprotstavljanje mržnji, netrpeljivosti, fašizmu i svim oblicima totalitarizma.
Nakon govora klapa Rab izvela je dvije pjesme, a komemorativni program lagano je došao svome kraju recitacijama uspomena logaraša.
Obilježavanje 83. obljetnice zajednički su organizirali Grad Rab i Logorski odbor Rab – Gonars, još jednom potvrdivši kako Spomen-groblje Kampor ostaje mjesto trajnog sjećanja na žrtve, ali i susreta, prijateljstva i zajedničke odgovornosti za očuvanje mira.
Tekst & foto: Mario Kojundžić
OGLAS
OGLAS
OGLAS
OGLAS
