Barbatska Majka Božja od brda Karmel – sadašnjost s Marijom
Piše: Ruža Kaštelan
Ni jedan čovjek ne može zanemariti tijek vremena. Pa bio on ne znam kako bogat, pametan, utjecajan, ne može izbjeći granice što mu ih vrijeme postavlja. Svi podliježemo redu koji je Bog upisao u sve postojeće onda kad bi večer, pa jutro, jedan dan stvaranja za drugim. No Bog ne želi da oplakujemo vrijeme koje se umanjuje i ‘skuplja’. Vrijeme treba biti izvor radosti i odskočna daska prema vječnosti i beskonačnom.
A čemu Marija? Zar nije dovoljan Isus? Kako je Marija mogla biti bez grijeha prije nego što je Isus otkupio svijet? Nije li i Marija trebala spasitelja? Blažena Djevica Marija stoji između Isusa i nas ne razdvajajući nas, nego sjedinjujući. Ona živi za svoga Sina i njegovo djelo otkupljenja. Njezin zadatak je olakšati susret Boga i čovjeka.
OGLAS
OGLAS
Slaveći blagdan Majke Božje od brda Karmela, ili Karmenice, kao suzaštitnice župe sv. Stjepana u Barbatu uz koncelebraciju svih svećenika s otoka Raba, a tako pokazujući jedinstvo kao pogled Isusa i Marije upućen nama svima. Slavljenju blagdana prethodila je trodnevnica kako bi svaki trenutak proživljen u ljubavi upućivao na vječno vrijeme ili vječno trajanje prema Mariji, a onda i prema Bogu, a čovjek odlučuje hoće li vrijeme biti podređeno prolaznosti ili će svaki trenutak biti kap iz mora vječnosti.
A blagdan Majke Božje Karmelske obilježio je i susret svećenika Petra Kordića – Peja, koji je prošle godine proslavio šezdesetu obljetnicu misništva, sa svećenikom Frankom Markulićem, koji je svoje svećeničke zavjete položio 2015. godine oboje rodom iz Barbata. Jer kada ih je Bog potaknuo i pozvao da krenu u ovom određenom smjeru, istovremeno im je dao potrebnu snagu i milost.
Euharistijsko slavlje predvodio je vlč. Saša Malović, upravitelj župe u Supetarskoj Drazi, te između ostalog u svojoj homiliji naglasio:
“Toliko je pobožnosti, toliko je molitava, toliko je pravaca, a svi vjerojatno vode Gospodinu. Ali koja bi trebala biti jedna temeljna, bez koje se ne može živjeti što mirnije, radosnije u svome srcu i u ovome svijetu? To je marijanska pobožnost. No moramo pogledati tko je to Marija, i kako je ona živjela. Kada razmišljamo o njoj spuštamo „gard“, oklop jedne maske koju smo stvorili jer se moramo nekako snaći u ovome svijetu. Jer svijet je kako kaže Gospodin, težak, jer u svijetu vlada knez tame, a kršćanin koji želi biti najbolja verzija sebe i ljubiti, može često naići na kneza tame koji te želi onesposobiti i uvijek to imajmo na umu. Što se više trudimo, neće neprijatelj biti manje zainteresiran za nas, bit će više, a to je dobro. To znači da odlučujete živjeti poput Marije. Pozvani smo se svi popeti na ovo brdo koje se zove Karmel, što znači plodni vrt. Što se više penjemo, što više ostavljamo ovozemaljsko u svome srcu, to više ćemo na ispravan način ljubiti sve oko sebe. Gospodin hoće da živimo u ovome svijetu, da kao Crkva budemo mirni u svome srcu unatoč olujama ovoga svijeta i da drugima pokažemo svojim mislima, riječima i dijelima radosnu vijest, da im je mi objavimo. Bog se proslavlja preko Marije, preko mene i tebe. Što se više penjemo na brdo svakoga dana kako bi uvijek ispočetka imao svjesnost, svijest o tome tko sam ja, jer ako ne poznaje svoj identitet, on je izgubljen i on se drži za sve u ovome svijetu, pogotovo za mišljenje drugoga čovjeka. I što više to čini to više pati jer je mišljene drugoga čovjeka danas o tebi dobro, a sutra tko zna zbog čega više nije. I zbog toga možeš postati vrlo nesretna osoba. Kršćanin, ili Marija ne ovisi o mišljenju ovoga svijeta, ona ovisi o mišljenju onoga čije je mišljenje o meni nepromjenjivo. A to je Božje mišljenje, i ono se nikada ne mijenja. A tko tako razmišlja u svome srcu postaje svet, odnosno postaje čovjek koji je odlučio ljubiti bez obzira na njegovu unutrašnjost i na sve što se događa izvan njega. I kada pogledate Mariju, ona je tako živjela.”
Vlč. Krunoslav Boras župnik domaćin, zahvalio se svima koji su svojim dolaskom uzveličali blagdan Karmenice, također svim svećenicima otoka Raba, te vlč. Franku, koji je župnik u Lunu, na otoku Pagu, na dolasku i sudjelovanju u euharistiji povodom blagdana Karmenice. Vlč. Krunoslav posebno je zahvalio djevojkama i ženama koje su sudjelovale noseći kip Majke Božje Karmelske u tradicionalnim narodnim nošnjama u procesiji kroz mjesto, te pjevajući s pukom marijanske pjesme.
Marija je poput ogledala koje čovjeku omogućuje da doista upozna sebe, radilo se o dobru ili o zlu: ona prokazuje našu dvosmislenost, naše nekršćansko ponašanje, ali je sposobna iz nas izvući te u nama osloboditi i ohrabriti ono najbolje. U njoj otkrivamo osjećaje koje imamo: tugu, tjeskobu, bojazan, ali i smireno povjerenje, nadu i radost punu klicanja i po Mariji uvijek dođemo do povjerenja i zahvalnosti njezinom Sinu.
Nakon mise i procesije kroz mjesto – fešta na barbatskom igralištu
Piše: Mario Kojundžić
Nakon svečanog euharistijskog slavlja, nastavak tradicionalne pučke fešte Karmenice odvijao kod barbatske škole, u organizaciji Športsko-ribolovnog kluba Dolin.
Večernji dio Karmenice i ove je godine okupio mještane Barbata, Rabljane i njihove goste na tradicionalnoj pučkoj fešti koja se već desetljećima veže uz blagdan Gospe od Karmela. Fešta kod barbatske škole ostaje prepoznatljiv dio Karmenice – mjesto susreta, druženja i nastavka zajedništva nakon misnog slavlja i procesije.
Predsjednik ŠRK-a Dolin Marko Kristinić istaknuo je kako članovi kluba već tri desetljeća organiziraju feštu na dan Gospe od Karmela te da ih odaziv posjetitelja iz godine u godinu veseli.
“Mi u Športsko-ribolovnom klubu Dolin, koji već 30 godina organiziramo feštu Karmenicu na dan Gospe od Karmela, zadovoljni smo odazivom posjetitelja. Kao i od samih početaka, pa tako i ove godine, uvijek smo zadovoljni jer je to naša fešta. Bilo je boljih, bilo je gorih izdanja, ali uvijek je zabavno i uvijek je to prava barbatska fešta”, poručio je Marko.
Karmenica tako u Barbatu i dalje povezuje vjerski, mjesni i društveni dio proslave. Nakon molitve, procesije i okupljanja u crkvi sv. Stjepana, slavlje se nastavilo u opuštenijem ozračju kod škole, potvrđujući da ova fešta za Barbaćane nije samo događaj u ljetnom kalendaru, nego dio lokalne tradicije i zajedničkog identiteta mjesta.
OGLAS
OGLAS
OGLAS
OGLAS
